Dok većina štedi, elita uvozi vozila od 400.000 maraka

Dok se većina građana Bosne i Hercegovine suočava sa niskim primanjima i rastućim troškovima života, podaci o uvozu luksuznih automobila pokazuju potpuno drugačiju sliku potrošnje jednog dijela stanovništva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za deset najskupljih automobila uvezenih tokom ove godine izdvojeno je gotovo 3,5 miliona konvertibilnih maraka.

Taj iznos gotovo je identičan prošlogodišnjem, što ukazuje na kontinuitet visoke potrošnje u segmentu luksuznih vozila.

Najviše novca potrošeno je na luksuzni „Porsche 911 GT3 RS“, za koji je plaćeno 436.833 KM.

Među deset najskupljih vozila našao se i „Mercedes G klasa“ vrijedan gotovo 400.000 KM.

Listu dodatno čini još pet „Porschea“ i dva „Mercedesa“, svaki sa cijenom većom od 350.000 KM.

Na spisku je i italijanski „Lamborghini Urus 636“, čija je vrijednost iznosila gotovo 335.000 KM.

Samo po osnovu uvoznih dažbina za ovih deset vozila uplaćeno je ukupno 578.879 KM.

Sociolog Vedran Francuz ističe da skupa imovina u savremenom društvu sve manje ima praktičnu, a sve više simboličku vrijednost.

„Imovina više ne služi primarno da zadovolji stvarne potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći, pripadnosti ili društvene vrijednosti pojedinca“, rekao je Francuz za „Glas Srpske“.

On dodaje da u postkonfliktnim i ekonomski nesigurnim društvima materijalni status često postaje zamjena za osjećaj sigurnosti.

„Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesnija, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo – kući, stanu, automobilu ili zemlji. Imovina tako postaje svojevrstan štit od straha i neizvjesnosti“, pojasnio je Francuz.

On ističe da je snažan motiv i društveno poređenje.

„Ljudi sve češće kupuju ne zato što im je nešto neophodno, već zato što to ima neko drugi, kako ne bi bili doživljeni kao manje vrijedni“, naveo je Francuz, dodajući da je automobil postao potvrda identiteta.

Predsjednica Udruženja potrošača „ToPeer“ iz Doboja Snežana Šešlija upozorava da visoka cijena ne znači uvijek i vrhunski kvalitet.

„Zbog toga je danas primjetna veća opreznost, a dio građana više ne želi da ulaže u kupovinu novih vozila, već se zadovoljava onim što već ima“, rekla je Šešlija.

Govoreći o raskoraku između luksuzne potrošnje i realnog životnog standarda, ona je istakla da praksa često pokazuje drugačiju sliku od zvaničnih statistika.

„To dugoročno nije održivo i sigurno će doći na naplatu“, naglasila je Šešlija, dodajući da se kupovina luksuznih vozila često finansira kreditima i nestandardnim oblicima zaduženja.

Podaci o porijeklu uvezenih automobila pokazuju da je od januara do novembra najviše vozila stiglo iz Kine.

Iz te zemlje uvezeno je ukupno 610 automobila, od čega 542 nova i 68 polovnih, ukupne vrijednosti oko 13,27 miliona KM.

Po tom osnovu plaćeno je 4,46 miliona KM dažbina.

Na drugom mjestu po broju uvezenih vozila nalaze se Sjedinjene Američke Države, iz kojih je uvezeno 592 automobila.

Od tog broja samo pet je novih, dok ostatak čine polovna vozila.