Krvni pritisak.jpeg

Često se kaže da je povišen krvni pritisak, odnosno hipertenzija, bolest savremenog čovjeka.

Danas je hipertenzija jedna od najčešćih bolesti u svijetu i pogađa podjednako stanovnike razvijenih i nerazvijenih zemalja.

U više od 95 odsto novootkrivenih slučajeva ne zna se tačan uzrok nastanka bolesti.

Prema podacima iz 2013. godine, svaki četvrti stanovnik Evrope ima povišen krvni pritisak.

Smatra se da osoba ima povišen krvni pritisak kada vrijednosti iznose 140 mmHg sistolni i 90 mmHg dijastolni pritisak i više.

Postoji trend da se granica normalnih vrijednosti krvnog pritiska postepeno snižava.

Osobama sa povišenim krvnim pritiskom prije svega se preporučuje promjena ishrane i načina života.

Lijekovi za regulaciju pritiska preporučuju se kao posljednja opcija, iako to u praksi često nije slučaj.

Redovna fizička aktivnost jedan je od najefikasnijih načina za snižavanje pritiska.

Osobe koje svakodnevno vježbaju najmanje 30 minuta mogu sniziti sistolni pritisak za tri do pet mmHg.

Povećanje unosa kalijuma pomaže u snižavanju vrijednosti krvnog pritiska.

Namirnice bogate kalijumom su pečeni krompir sa korom, banane, sok od narandže, jogurt, šampinjoni, riba, suve kajsije i bijeli pasulj.

Smanjenje unosa soli ima značajan uticaj na kontrolu pritiska.

Osobama sa hipertenzijom preporučuje se da unos soli ne prelazi 600 miligrama dnevno.

Ta količina se već nalazi u svakodnevnim namirnicama, pa dodatno soljenje često nije potrebno.

Smanjenjem unosa soli sistolni pritisak može biti niži i do pet mmHg.

Prestanak pušenja doprinosi opštem zdravlju organizma.

Smanjenje konzumacije alkohola takođe je važno u kontroli pritiska.

Preporučuje se najviše jedno alkoholno piće dnevno.

Kontrola stresa ima veliki uticaj na vrijednosti krvnog pritiska.

Joga, vježbe disanja i meditacija mogu značajno pomoći u snižavanju pritiska.

Kontrola tjelesne težine predstavlja jedan od ključnih faktora u prevenciji hipertenzije.

Svakim izgubljenim kilogramom sistolni pritisak se u prosjeku može sniziti za oko 0,5 mmHg.

Smanjenje unosa kofeina može doprinijeti stabilizaciji pritiska.

Preporučuje se jedna do dvije manje šoljice kafe dnevno ili napici sa smanjenim sadržajem kofeina.

Redovna kontrola krvnog pritiska je od ključne važnosti.

Pri svakoj posjeti ljekaru preporučuje se mjerenje pritiska radi ranog uočavanja promjena.

Aktivan način života i uravnotežena ishrana doprinose zdravlju srca i krvnih sudova.