Zavod za proučavanje kulturnog razvitka predstavio nova izdanja

U Muzeju Hercegovine promovisana je monografija „Ukusi istočne Hercegovine“, novi dvobroj časopisa „Kultura” te rezultati istraživanja „Pozorišta i pozorišne zajednice u Republici Srpskoj“ – izdanja Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka iz Beograda.

Predsjednik Skupštine Grada Trebinja Zdravko Butulija naglasio je da ovo monografsko izdanje nije samo knjiga, nego opsežan omaž našem zavičaju "Ukusi Hercegovine".

"Ovo je trenutak u kojem slavimo ono što nas kao narod oblikuje i čini posebnim: naš kamen, naše sunce, naša trpeza i naša duša. Kada uzmete ovu knjige u ruke, vi ne listate samo stranice o specijalitetima ili recepte već ulazite u priču o Hercegovini, o zemlji koja je surova i blagodatna, ali i tiha i puna života. Kroz ovu knjigu otkriva se se priča o našem gradu kao simbolu mediteranske harmonije, kulturne vitalnosti i snažnog razvoja", rekao je Butulija.

On je istakao da Trebinjci žive u skladu sa svim onim što su naslijedili i sa vizijom onoga što žele da stvaraju.

"Ova knjiga nas podsjeća da je identitet trajan samo ako ga čuvamo. Da naša kuhinja –od pita pod sačem, sira iz mjeha, pršuta, do naše žilavke i vrhunskog vranca – nije samo gastronomija, već istorija ispisana tradicijom i umijećem hercegovačkog naroda. Zahvaljujem se autorima, fotografima, istraživačima i svima onima koji su doprinijeli da se na najljepši način sačuva kulturno blago Hercegovine. Pretočili ste u riječi i slike ono što se često ne može ni objasniti-jer se mora doživjeti", objasnio je Butulija.

Slađana Ilić, urednik časopisa „Kultura“, istakla je da su u ovom dvobroju časopisa eminentni stručnjaci i intelektualci iz različitih oblasti kulture i nauke doprinijeli ukazivanju na značaj kulturne saradnje Srbije i Republike Srpske.

„Profesor Sreta Tanasić je, između ostalog, predložio da školski programi u svim zemljama gdje žive Srbi budu jedinstveni. Izuzetan prijedlog jeste osnivanje nacionalno-prosvjetnog savjeta sa kolegama iz Republike Srpsje, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, koji bi ukazivao na sve značajne teme ili probleme kojima bi trebalo da se bave odgovorni intelektualci. Imamo i tekst prof. dr Slobodana Antonića koji govori o inverznom nacionalizmu, a koji ukazuje na poraznu činjenicu da postoji dio inteligencije koji je odvojen od svoga naroda i koji zakrivljuje realnu sliku stanja i položaja Srba u svim pomenutim zemljama“, navela je Ilić.

Dejan Zagorac, istraživač Zavoda i urednik monografije „Ukusi Istočne Hercegovine”, kaže da su, nakon raznih krajeva Srbije, došli na ideju da istraže i ovaj predio gdje žive Srbi, sa zanimljivom kulturnom, nematerijalnom baštinom, a pogotovo gastronomskom.

„Hercegovina je drugačija od ostalih zemalja u kojima žive Srbi, donekle je i slična, a u svakom slučaju interesantna i možda nedovoljno poznata publici u Srbiji. Akcenat je na čuvenim hercegovačkim brendovima kao što su sir iz mijeha, sir torotan, sir škrpavac, pršut, autentične sorte vina kao što su žilavka i vranac, ljekovito bilje i svi drugi zaboravljeni proizvodi. Istraživanje je trajalo četiri–pet godina i nadam se da sam najvažnije i najzanimljivije autore i fenomene prikupio i predstavio u ovoj publikaciji. Imamo i recepte s početka vijeka, tako da je knjiga sveobuhvatan prikaz nematerijalne kulturne baštine, istorijskih i prirodnih okolnosti, a pošto je monografija dvojezična, dostupna je čitaocima širom svijeta”, kaže Zagorac.

Planirane aktivnosti realizuju se u okviru manifestacije "Dani Srbije u Srpskoj", u skladu sa Protokolom o saradnji Republike Srbije i Republike Srpske, kao i u okviru razvoja partnerstva Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka i Grada Trebinja.