Trebinje, za mnoge jedan od najpoželjnijih gradova za život u regionu, dobiće uskoro novi urbanistički plan koji ističe pravce razvoja i širenja grada za narednih 15 godina. Dokument je u formi nacrta prezentovan u februaru, javna rasprava je upravo održana, a u njemu se, osim odranije poznatog projekta aerodroma, kao najveći infrastrukturni poduhvati pojavljuju autoput i željeznička pruga.
Kako su za eKapiju rekli iz gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje, autoput je previđen kao dio Jadransko-jonskog koridora, dok bi željeznička pruga prolazila kroz Trebinje od Čapljine prema Nikšiću.
- Planskom dokumentacijom višeg reda su definisani glavni pravci razvoja saobraćajne mreže i izgradnje najvećih infrastrukturnih sistema na teritoriji Trebinja, tako da je planirana izgradnja autoputa, obilaznica oko Trebinja i to zapadna i istočna, željezničke pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić, potom aerodroma Trebinje, biciklističkih koridora i drugo – rečeno je iz Gradske uprave.
Kako potvrđuju, trasa autoputa je preuzeta iz važećeg Prostornog plana Grada Trebinja i dio je novoplaniranog Jadransko-jonskog koridora.
- Planirani autoput je dio veze koja treba da spoji južne dijelove Republike Srpske sa okruženjem, a njegova trasa prolazi kroz istočni dio obuhvata urbanističkog plana, a to je zona sela Necvijeće.
Povezivanje na prugu Beograd - Bar
Iako se o gradnji pruge od Nikšića preko Podgorice do Bileće, Trebinja i Čapljine ranije mnogo pričalo, za šta je urađeno i idejno rješenje, dalje od toga se nije išlo. Ponovno uvezivanje Trebinja ovom željezničkom trasom pomalo je iznenadilo lokalce.
Prema novom urbanističkom planu, predviđeno je da željeznička pruga prođe južnim obodom grada.
- To je za nas jedan od bitnijih infrastrukturnih projekata, a benefiti se odnose na privredni razvoj grada i lakšu saobraćajnu povezanost sa gradovima u okruženju, a i šire. Planirana je dvokolosječna pruga koja treba da poveže postojeću prugu Mostar – Ploče u zoni Čapljine i Nikšić na istoku, sa ciljem povezivanja na prugu Beograd – Bar – naveli su za eKapiju iz Odjeljenja za prostorno uređenje.
Budući da je kroz Trebinje nekada prolazila pruga, kažu nam da je korišćenje koridora stare pruge planirano kao dio sistema biciklističkih ruta i staza grada Trebinja.
- U periodu od 1898. do 1901. godine izgrađena je i skupa mreža strateških željezničkih pruga među kojima je bila i pruga Gabela – Hum – Trebinje sa krakovima prema Dubrovniku i Bileći. Ova pruga je puštena u rad 1901. godine. U budućnosti bi tom trasom trebalo da prolaze biciklističke staze.
Kada ćemo letjeti za Trebinje?
Sada već nezaobilazan projekat za Trebinje predviđen i novim urbanističkim planom je gradnja aerodroma. Lokacija planirana za izgradnju ove vazdušne luke nalazi se zapadno od urbanog centra grada prema naselju Hum i entitetskoj granici sa FBiH.
— Aerodrom Trebinje je istorijski i projekat od posebne važnosti. U neposrednoj kontaktnoj zoni obuhvata urbanističkog plana planirana je izgradnja Aerodroma Trebinje, za koji je u prethodnom periodu izrađen zoning plan i dio tehničke dokumentacije – potvrđuju u gradskom odjeljenju.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, planska dokumentacija za izgradnju aerodroma u Trebinju je usvojena i izdati su lokacijski uslovi za izgradnju. Od oko trista hektara koje obuhvata Aerodrom Trebinje, eksproprisano je 12% zemljišta.
Posljednje procjene su bile da bi gradnja aerodroma u Trebinju mogla početi krajem 2025. godine.
Među važnijim infrastrukturnim projektima su i gradske obilaznice. Njihova izgradnja odvija se fazno, potvrđuju za eKapiju u Gradskoj upravi.
- Na istočnoj obilaznici je u toku izgradnja mosta preko rijeke Trebišnjice kao i pripremni radovi na izgradnji prve faze trase. Za zapadnu obilaznicu se radi tehnička dokumentacija.
Gdje je industrija?
Nacrtom urbanističkog plana grada do 2040. takođe se daje više prostora industrijskim kapacitetima, iako je Trebinje primarno turistički grad.
- U planskom periodu se očekuje aktiviranje novih industrijskih kapaciteta ali će turizam predstavljati vodeću privrednu granu u obuhvatu plana, a Trebinje bi trebalo postati prva turistička destinacija po dolascima turista i noćenjima na teritoriji čitave Republike Srpske – navode u Gradskoj upravi.
Kako su nam rekli, nove radne zone predviđene su na lokalitetima Volujac i Banjevci, kao i u okviru Slobodne zone Trebinje na području naseljenog mjesta Bijelač.
- U ovim novim zonama bi se mogli naći lokaciono fleksibilni industrijski kapaciteti, prehrambena industrija, prerada hemijskih proizvoda, prerada nemetala, metaloprerađivačka, elektronska industrija i druge, koji imaju srednji uticaj na životnu sredinu lokalnog nivoa. Pored toga u radnim zonama Volujac i Banjevci planira se funkcionisanje i privrednih kapaciteta koji pripadaju drugim sektorima, najviše skladištenje i trgovina.
Inače, na lokalitetu Volujac odranije je formirana industrijska zona, dok je u Slobodnoj zoni u proteklom periodu rađeno infrastrukturno opremanje.
Nove stambene zone
Potražnja za stanovima na području Trebinja nikad nije bila veća. U skladu sa sve većim prilivom turista, ali i onih koji ovdje planiraju živjeti, očekuju se novi stambeni kompleksi i intenzivnija gradnja.
U gradskom Odjeljenju za prostorno uređenje ističu da je širenje grada planirano primarno ka zapadu.
Nove zone na kojima je planirano širenje grada i izgradnja su Novo Trebinje, Grad Sunca i Humac. Na ovim prostorima je planirano formiranje stambenih naselja različitog tipa, rezdencijalni tip stanovanja, individualni tip stanovanja, višeporodični tip stanovanja, apartmanska naselja, povremeni boravak, stanovanje specifične grupe korisnika i slično.
Prvi mediteranski park
Poseban fokus kroz urbanistički plan stavljen je na gradsko zelenilo. Tako bi u novim gradskim zonama trebalo da nikne i prvi park sa mediteranskim biljkama.
- Zona Novog Trebinja svojim položajem, konfiguracijom terena i ekspozicijom predstavlja idealno mjesto za formiranje prvog parka u Republici Srpskoj koji bi se, po uzoru na slične parkove u okruženju, sastojao isključivo od vrsta koje bioekološki odgovaraju mediteranu i submediteranu – kažu za eKapiju u Gradskoj upravi.
Dodaju da se uređenje zelenih površina na urbanom području Trebinja prije svega odnosi na očuvanje postojećih vrijednosti zelenila, te nadogradnji novih.
- Planom je predviđeno i zadržavanje poljoprivrednih pejzaža u odgovarajućem obimu koji predstavljaju vrijedan ambijentalni detalj perifernih područja ovog prostora. U tom kontekstu, izvršena je odgovarajuća kategorizacija zelenih površina i to: javne zelene površine (drvoredi, parkovi, skverovi), zelene površine ograničenog korišćenja (zelene površine uz vjerske objekte i objekte društvenog standarda), sportsko–rekreativne površine, zelene površine specijalne namjene (zaštitni zeleni pojasevi, parcela poslovno proizvodnih objekata i slično).
Šta treba primarno riješiti
Prema navodima iz Gradske uprave, primarno treba pristupiti izgradnji kanalizacionih sistema i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na novoj, nizvodnoj lokaciji u odnosu na sadašnje postrojenje.
- Pitanje pravilnog rješavanja kanalisanja otpadnih voda je od strateškog interesa za grad Trebinje. Razlog za to leži prije svega u neophodnosti stvaranja preduslova za očuvanje zdravog potencijala životne sredine i biodiverziteta na području naselja. U planskom periodu je cilj povećati stopu priključenosti stanovništva na kanalizacioni sistem na 90%, a što će se postići izgradnjom kanalizacione mreže u naseljima Gornje Police, Zasad, Mostaći, Pridvorci, Todorići, Bihovo i Volujac.
Takođe, planskim dokumentom se naglašava i potreba za okretanjem ka obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s planom višeg reda i sve jasnijim činjenicama da se snabdijevanje električnom energijom kao i njenom potrošnjom treba mijenjati, potrebno je podsticati izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE). Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevinskog područja pod uslovom da ne ugrožavaju okolinu, te vrijednosti kulturne baštine i pejzaža – ističu iz gradskog odjeljenja.
Urbanistički plan Trebinja do 2040. godina izradili su banjalučki Urbis centar i JNU Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, na čelu sa Mirjanom Sinadinović.
Šta Vi mislite o ovome?