U Muzeju Hercegovine je povodom manifestacije „Dani Srbije u Republici Srpskoj” otvorena izložba "U carstvu boja, mirisa i ukusa” autora dr Uroša Buzurovića iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Na izložbi je dat istorijat začinskih biljaka odnosno kako su se te biljke koristile u prošlosti, a kako danas.
Za razliku od prošlosti kada su začini bili jako skupi i dostupni samo bogatom staležu danas su dostupni svima nama.
Prikazano je 39 začinskih biljaka, a za svaku biljku dat je biološki opis, značenje latinske riječi te biljke, njena distribucija, gdje raste na planeti prirodno, a gdje je presađena. Prikazan je i dio o kulinarstvu, gdje se dodaju začini, u koja jela, kako se najbolje kombinuju sa drugim začinima kao i kombinacija određenih začina sa pojedinim jelima.
Prema riječima autora uvrštena su i dva edukativna dijela.
"Na stolu sa geografskom kartom se može vidjeti deset začinskih biljaka, a pored se nalazi meni gdje imaju srpski i latinski nazivi i gdje je biljka rasprostranjena i kultivisana. Može se pritisnuti taster pored serviranog tanjira, a na karti će se zasvijetliti teritorija u kojoj biljka raste Drugi interaktivni dio smo nazvali 'pomiriši' gdje se u teglicama nalaze eterska ulja deset začinskih biljaka. Otvori se teglica, pomiriše etersko ulje, prepozna koja je biljka u pitanju i onda se može izvući kartica na kojoj se nađe tačan odgovor", rekao je Buruzović.
Buruzović je naglasio da je za njega najinteresantniji uvodni dio to jest korišćenje u prošlosti koji je manje poznat mnogim. Interesantna je priča o vaniliji, začinu koji se najčešće dodaje u slatka jela, zatim priča o biberima kojih ima preko hiljadu vrsta koji se koriste u kulinarstvu, šafranu.
Pojašnjava da je šafran višegodišnja biljka koja ima lukovicu u podlozi, a najskuplji je začin jer se koriste samo dijelove cvijeta (žigove tučka) koji su lagani, a svaki cvijet ima tri žiga i za jedan kilogram suvog začina potrebno je od 150.000 do 200.000 lukovice čija vrijednost dostiže i do 30.000 dolara.
"Drugi razlog njegove cijene je zato što ne postoji mašinska obrada več ručna i moraju se na njivi ubrati cvjetovi i odvojiti žigove za sušenje. Treći razlog je zbog branja jer šafran cvijeta samo petnaest dana u godini i vi morate da za te dane pređete čitavu poljoprivrednu površinu, da berete cvjetove da skupite što više začina. Najveći proizvođač je Iran i on pokriva oko 80% svjetske potražnje za šafranom. Gaji se i u Srbiji, ali su to znatno manje površine" objasnio je Buzurović.
Nakon izložbe u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu od decembra prošle godine do avgusta ove godine i građani Kikinde su je vidjeli u prošlom mjesecu, a ovo je premijerno izdanje u Republici Srpskoj.
Izložba će trajati do 1. novembra 2024. godine.
Šta Vi mislite o ovome?