Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za RTS da niko ne može da kaže do kada će rasti vrijednost euribora. Navodi da uopšte nije vrijeme za uzimanje kredita. Napominje da reprogram duga, čak i moratorijum, znači da vraćate dug pod istim uslovima, ali duže.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ljubodrag Savić je gostujući u Beogradskoj hronici RTS-a izjavio da je za banke moratorijum loša stvar.
"Uvijek je najbolje i za njih i za klijente da je situacija regularna. Za banke je dobro da se sve na vrijeme vraća, jer taj novac služi za neke druge kredite", napominje Savić.
Kaže da je dva puta u životu uzeo kredi u manjem iznosu.
"Kredit je đavoljska stvar, pogotovo kad ga uzimate na dvadeset, trideset godina. Ne zamjeram nikom, ali svako radi iz svog ugla. U kakvom problemu su bili neki ljudi zbog švajcarskih franaka", kazao je Savić.
Prema njegovim riječima, niko ne može da kaže do kada će rasti vrijednost euribora.
"Ušli smo u kovitlac koji najmanje zavisi od Srbije. Imamo i fiksne i promjenljive kamatne stope. Ljude je zavela činjnica da smo donedavno imali negativne vrijednosti euribora. Ali, imate vremenski horizont od 25 godina. Ja bih uvijek uzeo kredit sa fiksnom kamatnom stopom koja je u početku značajno viša. Ali, znate kakvi su ljudi - neće to mene", navodi Savić.
Napominje da reprogram duga, čak i moratorijum, znači da vraćate dug pod istim uslovima, ali duže.
"Niko vam neće to oprostiti. Nema tu mnogo mudrosti koja je valuta. Odnosi među valutama se stalno mijenjaju. Nije problem u kojoj valuti su ljudi uzimali, nego kako se u startu opredijeliti. Ja pripadam onim ljudima - prvo skupi novac, pa kupi", ukazuje Savić.
Ističe da, kada je riječ o cijeni stanova, ništa u ekonomiji samo ne raste.
"Svako ko imalo misli sebi i svojoj porodici dobro, ovog trenutka ne treba da razmišlja o kreditu. Ovo je dobro vrijeme za ljude koje novac ne košta ništa", kaže Savić.
Navodi da smo u prošlosti imali ili inflaciju tražnje ili inflaciju troškova.
"Sada imamo i jednu i drugu. Mnoge stvari u svijetu su poskupjele i to gura strahovito inflaciju. Sa kreditima će biti u problemu manji broj ljudu. Mi smo od krize 2008. godine imali politiku jeftinog novca. Euribor je bio negativan. To je stvorilo nevjerovatnu tražnju. Ja sam mojim studentima govorio nema se, mora se. Kupovali smo i što nam treba i što nam ne treba. Koliko je ljudi otišlo na more. I sad plaća kredit i figurativno nema hljeb da kupi", napominje Savić.
Ukazuje da su još gori psihološki uzroci inflacije i dodaje da je "ovo vrijeme u kome na sve nepotrebne troškove treba zaboraviti".
Šta Vi mislite o ovome?