Rijetke stijene sa Leotara (Foto)

Planina Leotar iznad Trebinja sastavljena je od karbonatnih sedimenata krečnjaka i dolomita taloženih u moru tokom perioda krede prije 140 miliona (najdonje padine iznad naselja Hrupjela) do 90 miliona godina (vrh Leotara) kada je ovo područje bilo suptropsko more sa arhipelagom malih ostrva čija se veličina i broj s vremenom mijenjao prema promjenama nivoa mora.

Uzrok postojanja Leotara je orogeneza, planinsko nabiranje nastalo tektonskim pomjeranjem kontinentalnih ploča, u ovom slučaju manjeg odlomka Afričke ploče zvane Jadransko-Apulijska ploča koja se kretala sjeverno i početkom ere kenozoika, prije 65 miliona godina, sudarila sa Evroazijskom pločom. Taj sudar koji i dalje traje (zato se događaju zemljotresi) stvorio je današnju geomorfologiju planinskih lanaca Alpa i Dinarida, a Leotar i danas polako raste.

Zbog činjenice da su karbonatni sedimenti taloženi u moru, stijene na Leotaru ne sadrže rudna bogatstva. Ipak, sa prisojne (južne) strane mogu da se pronađu, mada veoma rijetko, primjerci stijena koje su drugačije od sive krečnjačke slike koju planina pruža gledana iz daleka. Prilikom višegodišnjeg traganja za fosilima, na Leotaru su prnađeni primjerci tvrdih silikatnih stijena rožnaca, kremena, jaspisa kao i karbonatnog kalcita, krečnjačkih breča i rudni minerali getita.

Ove vrste stijena i minerala nisu posebnost jer na drugim geološkim lokalitetima, na globalnom i regionalnom nivou, one su mnogo prisutnije ali na Leotaru su rijetkost.

Rožnac i kremen

Na Leotaru rožnac na površini sliči komadima okamenjenog drveta u stijeni, a ima ga i u manjim slojevima. Unutrašnjost je u nijansama crno-bijele boje sa laminacijama što je rijetka varijacija. Veoma je tvrd i s vremenom se teže troši erozijom od okolnih krečnjačkih stijena.

Rožnac je sedimentna stijena sastavljena od mikrokristala kvarca i kao kremen, mineralni je oblik silike (silicijum-dioksid) i nastaje kao rezultat dijageneze hemijskim ili biohemijskim procesom. Rožnac varira u boji zbog hemijskih elemenata prisutnih u stijenama. Pojavljuje se u krečnjaku i dolomitu kao mugle (nodule) i slojevi.

Kremen se pojavljuje najčešće u laporcu ili mekšoj kredi, mikrokristalast je i slične dijageneze kao rožnac. Udareni željeznim čekićem lome se sa karakterističnim mirisom i iskre (kremen više). U Kamenom dobu od njih su pravljene oštrice za oružja i alate te je paljena vatra. Kremen je ovdje u manjim slojevima ili kao kamenje, izvana smeđ i siv, a unutra u nijansama sive boje.

Jaspis

Prilikom potrage za fosilima i slučajnim lomljenjem kamenja veoma rijetko je na Leotaru nađen jaspis kao mali grumeni u krečnjačkoj matrici. Crveno-crne i crvenkaste je boje koje uglavnom dolaze od primjese oksida gvožđa. Ponekad je golim okom teško razlikovati crveno-smeđe rožnace od jaspisa.

Jaspis je agregat mikrozrnastog kvarca ili kalcedona i drugih minerala. Neprozirna, nečista varijacija silike i može biti u različitim bojama što zavisi o primjesi elemenata. Tvrd je i koristi se kao poludragi kamen. Jaspis se uglavnom nalazi u sastavu magmatskih stijena ali može nastati i u krečnjačkim stijenama kada u unutrašnjim šupljinama dođe do vodom rastvorenih taloženja i kristalizacije silikatnih minerala koji potiču iz magmatskih stijena ili vulkanskog pepela koji uz pomoć vjetra može da bude daleko nošen.

Primjeri silikatnih stijena rožnaca, kremena i jaspisa nađeni su na nižim padinama Leotara u sedimentima iz epohe rane krede.

Kalcit

Na padinama Leotara mogu se naći primjerci svijetlosmeđeg, slojevitog i bijelog kalcita. Karbonatni mineral kalcit nastaje u podzemnim šupljinama i pećinama, a koje su na Leotaru s vremenom erodirale i urušile se, pa je kalcit ostao na površini kao kamenje.

Obradom na lapidarnim mašinama od navedenih silikatnih stijena i minerala mogu se napraviti ukrasni predmeti, a, takođe, i bižuterijski nakit: ogrlice, narukvice i kabošon privjesci za amajlije i talismane.

Breče i getit

Na padinama Leotara mogu se naći i primjerci krečnjačkih breča, klastičnih sedimentnih stijena sastavljenih od lomljenih, nezaobljenih stijenskih fragmenata (klasta) ili minerala i vezivnog materijala.

Pronađeni su primjerci kolapsirajuće breče koja nastaje kada se tlo na vrhu uruši u podzemnu šupljinu i kasnije se sve okameni. Svijetlo-crvenkasti vezivni materijal je kalcit sa pjeskovitim krečnjakom.

Mogu se pronaći primjerci sedimentarne breče koja je iz geološki drugačijeg tla. Ona nastaje nakupljanjem stijenskih fragmenata u moru (ili drugoj vodenoj sredini) i kasnijom litifikacijom nakupljenog materijala. Vezivni materijal je crvenkasti glinoviti krečnjak obojen oksidom gvožđa.

Breče kod kojih je vezivni materijal obojen oksidom gvožđa ukazuje na postojanje rude gvožđa sa mineralima getita čiji se primjerci vrlo rijetko mogu naći na površini Leotara. Getit obično nastaje starenjem drugih gvožđem bogatih minerala i sastavni je dio tla. Takođe, može nastati taloženjem u podzemnim vodama ili u drugim sedimentarnim uslovima, što je vjerovatno ovdje i bio slučaj.

Muzejski eksponati, činioci života i tehnologije

Pojedine vrste stijena i minerala imaju posebnu ljepotu, naročito kada se mašinski obrade i ispoliraju. Takvi primjerci izloženi kao muzeološki eksponati privlače posjetioce i svi veliki svjetski prirodnjački muzeji imaju bogatu geološku zbirku.

Minerali, stijene i obično kamenje imaju svoju skrivenu priču koja je mnogo složenija od onog što se vidi na prvi pogled. Mali broj ljudi van geološke struke zna da su minerali i stijene bili među osnovnim uslovima i činiocima nastanka i postojanja života na planeti Zemlji.

Bez stijena (ruda) i minerala danas ne bi bilo tehnologije, civlizacije i svega što život ljudima čini lakšim.