Trebinje dobilo Prostorni plan, najviše rasprave oko zemljišta gdje treba da se gradi nova bolnica

Odbornici trebinjske Skupštine usvojili su danas Prostorni plan našeg grada, prvi sveobuhvatan dokument ove vrste kojim su obuhvaćene i gradske i prigradske zone. Prostorni plan, koju su eminentni stručnjaci izrađivali pune četiri godine, u svojoj strukturi ima ideju da izbalansira razvoj centralnog naselja koje dominira, ali i okolnih naselja, a kroz koji je predstavljen budući razvoj Trebinja i važni objekti poput budućeg aerodroma, nove bolnice, trase Jadransko-jonske magistrale, slobodne zone, solarnih elektrana na Zupcima.

Profesor doktor Velimir Šećerov iz Beograda, koji je rukovodio izradom Prostornog plana, kaže da je njegova struktura definisana u tri kategorije: ekonomskoj, ekološkoj i društveno-socijalnoj i dodao da se svi projekti koji su dati odnose na svaki pojedinačni segment, iako su neki od njih već ranije definisani.

"U svakoj od ove tri kategorije je napravljena serija prioritetnih projekata koji treba da se realizuju ili da počnu da se realizuju do 2027. godine. Za sva planska rješenja date su mjere i instrumenti za njihovo sprovođenje, kao i dio implementacije plana kroz prilagođavanje građenja za one prostore za koje se neće donositi planovi nižeg reda. Za gradsko naselje predviđena je izrada urbanističkog plana. U Prostornom planu su istaknute i zone zaštite, poput Parka prirode 'Orjen'", naveo je Šećerov.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić istakao je da je Prostorni plan važan dokument koji predstavlja smjernice razvoja Trebinja u narednih 30 godina.

"Prostorni plan se ne tiče vlasništva nad nekom nekretninom, nego budućeg razvoja. Usvajanjem ovog plana dajemo šansu svima koji žele da ovdje razvijaju privredne aktivnosti, da se povećava broj stanovnika i da se naš grad razvija", poručio je Ćurić.

On je istakao da se ovim planom ne definiše ni vlasništvo nad parcelom na kojoj je predviđena izgradnja nove moderne bolnice za koju je Vlada Republike Srpske predvidjela oko 128.000.000 KM.

"Svi oni koji dokažu da je to njihovo privatno vlasništvo - treba da dobiju odštetu, ali ne mogu da se zaustave investicioni projekti. Bolnica je objekat od opšteg interesa i ona treba da se gradi jer je to potreba svih građana Trebinja, ali i Hercegovine", naveo je Ćurić.

Ćurić je pojasnio da je Grad želio da novu bolnicu gradi van gradske zone, na lokaciji u Dužima, ali da je struka, prvenstveno medicinska, tražila da se bolnica gradi bliže gradu, zbog čega je i izabrana lokacija na Otoku.

Odbornik Liste za pravdu i red Nebojša Milišić istakao je da niko nije pojasnio njegovu nedoumicu "zbog čega se nova bolnica gradi u plavnom području", te da je na osnovu toga zaključio da je namjera da se uzurpira poljoprivredno zemljište prve klase i pretvori u beton, što pogoduje pojedincima.

"Stanovnika je sve manje, a zgrada sve više. Govore o blizini objekta bolnice, pa nama je najbliža ona u Foči. Ljudi bježe iz ove naše", naveo je Milišić.

Predstavnik Pokreta za restituciju Srbo Škero rekao je da pozdravlja usvojeni Prostorni plan Trebinja, ali da nije tačno da je Republika Srpska, kao ni Grad Trebinje, vlasnik zemljišta na kome je predviđena izgradnja nove bolnice.

Škero je istakao da je vlasnik te zemlje BiH, i to po presudi Ustavnog suda BiH, koji je izbrisao član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

"Šta god da urade, rade mimo zakona. Nama je zemlja oduzeta 1963. godine i samo nama u Hercegovini nije vraćen ni metar kvadratni zemljišta. Mi ćemo ući u naše posjede, a interesuje me kako će nas istjerati, po kom osnovu. Bolnica može da se gradi bilo gdje, a na zemljištu na kome žele da je grade - tu je mojih osam duluma. Svjesno se krši zakon. Sada treba da dokazujemo našu imovinu koja je oduzeta", naveo je Škero.