Čovječanstvo pati od "narušene percepcije rizika", što nas podstiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa širom svijeta, upozorio je UN u utorak.
U novom izvještaju UN-ova Kancelarija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrila je da je globalno svake godine u posljednje dvije decenije bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera. To je pet puta više od prosjeka u ranije tri decenije, navodi se.
S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati. U izvještaju se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa širom svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.
UNDRR je saopštio da se nagli porast katastrofa na globalnom nivou može pripisati "narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, potcjenjivanju i nepobjedivosti".
To je, navode, dovelo do političkih, finansijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.
Ignorisanje ogromnih rizika s kojima se suočavamo "dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja", upozorila je u saopštenju zamjenik glavnog sekretara UN-a Amina Mohamed.
"Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno", dodala je šef UNDRR-a Mami Mizutori.
"Nauka je jasna. Jeftinije je preduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagovati nakon što se to dogodilo", rekla je za Thomson Reuters Foundation.
Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.
Čekaj sad, plati poslije
Ignorisanje rizika ima visoku cijenu. Katastrofe širom svijeta koštale su otprilike 160 milijardi evra godišnje tokom posljednje decenije, navodi se u izvještaju. Ali, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan odsto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u poređenju sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.
Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvještaju uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom ostrvu Baliju u maju.
Na Filipinima se na primjer milioni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna "Rai" koji ih je poharao u decembru. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine hiljada, a šteta je procijenjena na otprilike 500 miliona dolara. Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.
Izvještaj procjenjuje da će još 37,6 miliona ljudi živjeti u uslovima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog uticaja klimatskih promjena i katastrofa.
"Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike", naglasila je Mizutori u saopštenju. Upozorila je da "namjernim ignorisanjem rizika i propuštanjem da se integriše u donošenje odluka svijet zapravo finansira vlastito uništenje."
Šta Vi mislite o ovome?