„Jasenovac. Logor smrti, zemlja živih“ otvorena u Muzeju Hercegovine

Audio izložba „Jasenovac. Logor smrti, zemlja živih“ otvorena je u Muzeju Hercegovine. Ona donosi osam zvučnih zapisa, radiofonskih priča o žrtvama logora Jasenovac. Izložba je interaktivna i pruža mogućnost posjetiocima da kroz niz dramskih aktivnosti postanu učesnici i ko-kreatori priča.

Otvarajući izložbu, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je rekao da istoričari tvrde da je mašinerija zločina u Jasenovcu bila brutalnija nego u Aušvicu, iako je ubijeno manje ljudi dok je samo u Jasenovcu postojao logor za djecu.

"Zvjerstva i strahote koje su se dešavale u Jasenovcu i u drugim logorima teško je zamisliti, a još je tragičnija činjenica da je sve bilo planirano, zakonom propisano u ustav upisano. Dakle, to nije činila grupa psihopata već cijeli državni aparat. Jasenovac je strašno, ali istovremeno i veličanstveno Sveto mjesto. Naša obaveza je da Jasenovac bude dio našeg pamćenja, a da jasenovački cvijet bude dio našega dostojanstva. Da praštamo moramo jer je to jevanđeljska zapovijest, ali da zaboravimo ne možemo i ne smijemo", kazao je Ćurić.

Prema riječima jednog od autora izložbe Darka Nikolića naziv ove izložbe je istovijetan projektu Virtuelni muzej „Jasenovac. Logor smrti, zemlja živih“ i on je saamo jedan segment na kojem se radi više godina.

"Doživljaj ove audio izložbe je dublji, snažniji i intenzivniji od onoga kade vidite neku fotografiju. Mi želimo da kod svakog posjetioca postignemo ono što proizlazi iz unutrašnjeg doživljaja. Ovdje nema slika, prostor je sveden i sve je okrenuto tome da u svom unutrašnjem biću doživite lični susret sa nekim od stradalih u logoru Jasenovac. Da kroz taj susret sa velikim bolom i stradanjem doživite jednu vrstu preobražaja koji će vas dovesti do toga da vidite koliko je svaki trenutak dragocjen i koliko je svaka ličnost beskrajno vrijedna", pojasnio je Nikolić.

Drugi autor izložbe Bogdan Španjević istakao je da je suština njihovih istraživanja bila na koji način približiti Jasenovac, jasenovački narativ savremenim generacijama i publici i na koji način učiniti i povezati senzibilitet nove mlade publike sa tom ogromnom tragičnom pričom koja se priča oko 80 godina.

"Mi koristimo savremenu tehnologiju i da bi ste prošli ovu izložbu i učestvovali u njoj potreban je mobilni telefon na kome slušate osam priča o Jasenovcu. Te priče su koncipirane tako da vas povezuju sa žrtvama imenom i prezimenom, ljudima koji su tragično stradali u logoru Jasenovac. Na taj način doživite susret sa osobom lično, a ne sa brojem. Jasenovac se često gleda kroz prizmu broja žrtava, a kada se sretnete sa osobom koja ima ime i prezime, koja je stradala tog datuma, imala djecu, ženu, prošlost, a mogao je imati budućnost - kreirate svoj lični doživljaj. Taj doživljaj duže traje i dublje se urezuje u dušu i pamćenje nego informacija", naglasio je Španjević.

Priče koje su na izložbi urađene su i istraživane zajedno sa Muzejom žrtava genocida iz Beograda čiji su stručnjaci supervizirali ovaj projekat koji je interpretacija, kreiranje iskustva na istorijskoj građi. I

zložba je prvi put predstavljena publici u Beogradu u Galeriji "Progres", a večeras je premijerno prikazana u Republici Srpskoj.

Projekat „Virtuelni muzej Jasenovca“ finansiran je od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Publika može da vidi izložbu do 25. februara.