IMG_20211003_7976.jpg

Više desetina sadašnjih i bivših državnika i moćnih milijardera povezano je sa kompanijama koje koriste poreske oaze, otkrilo je novinarsko istraživanje nazvano Pandorini papiri.

Među poznatim osobama čije su finansijske konstrukcije razotkrivene nalaze se bivši britanski premijer Toni Bler, jordanski kralj i kenijski predsednik Uhuru Kenijata, prenosi Dojče vele (DW).

Bankovni računi na ofšor lokacijama često su korišćeni da se tajno premještaju ogromne sume novca i prikriva stvarni imetak.

U istraživanju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) i 150 medija širom sveta otkriveno je da je 330 javnih zvaničnika širom svijeta povezano sa ofšor računima.

Među njima su ministri finansija Pakistana, Holandije i Brazila, kao i bivši ministri finansija Malte i Francuske - uključujući nekadašnjeg šefa Međunarodnog monetarnog fonda Dominika Štros-Kana.

Pandorini papiri dolaze pet godina poslije afere Panamski papiri koja je odnijela nekoliko bitnih političara, pokrenula policijske racije širom svijeta i naterala politiku da razmisli o uvođenju globalne poreske stope, podseća DW.

Ovog puta, ICIJ je došao u posjed 11,9 miliona povjerljivih dokumenata iz 14 agencija koje se bave pokretanjem ofšor firmi. U dvogodišnjem istraživanju je učestvovalo više od 600 novinara iz 150 svjetskih medija.

Istraživanje ICIJ pokazuje da moćni političari, koji bi mogli da okončaju skrivanje novca i izbjegavanje poreza upotrebom poreskih rajeva - zapravo i sami profitiraju od takvog sistema.

Pandorini papiri sada otkrivaju da su bivši britanski premijer Toni Bler i supruga došli do zgrade vrijedne 7,6 miliona evra tako što su kupili ofšor firmu koja trguje nekretninama i to od porodice bahreinskog ministra Zajeda bin Rašida al Zajanija.

Tako što su kupili udijele firme - a ne direktno samu zgradu - Bler i njegova supruga su izbjegli da plate porez na imetak od oko 350.000 evra.

Blerovi i Al Zajanijevi tvrde da nisu imali pojma da su ovi drugi umješani u dil. Čeri Bler, supruga bivšeg premijera, tvrdi da njen muž nije bio uključen u transakciju i da firma danas više ne postoji.

U papirima koji su procurili do novinara pominje se i češki premijer Andrej Babiš, milijarder koji se 2017. domogao izborne pobjede obećavajući borbu protiv korupcije.

Babiš je 2009. ubrizgao oko 19 miliona evra u ogranak jedne naftne kompanije kako bi kupio vilu sa dva bazena i bioskopom na francuskoj rivijeri, u blizini Kana.

Kako su u okviru istraživanja otkrili češki novinari, Babiš nikada zvanično nije prijavio da ima udijele u naftnoj kompaniji niti tu vilu. On je odbio da odgovara na pitanja novinara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski imao je udijele u naftnoj kompaniji registrovanoj na Britanskim Devičanskim Ostrvima.

Samo mjesec dana prije nego što je u aprilu 2019. izabran za predsjednika, Zelenski, bivši komičar i glumac, tiho je prodao svoj dio firme Sergiju Šefiru. Njih dvojica su inače bliski prijatelji i poslovni partneri.

Dokumenti iz juna 2019. pokazuju da je Šefir zadržao udijele u kompaniji zvanoj Malteks čak i pošto se priključio administraciji Zelenskog.

Kenijski predsjednik Kenijata, izdanak najpoznatije političke dinastije u zemlji, takođe se u javnosti zalagao za borbu protiv korupcije i transparentnost u politici.

Ali, Pandorini papiri sada pokazuju da su Kenijata i njegova majka upisani u vlasništvo jedne fondacije u Panami, poznatom poreskom raju.

Pandorini papiri otkrivaju prave vlasnike u 29.000 ofšor kompanija. Neke od njih se koriste da se sakriju bankovni računi, privatni avioni, jahte, vile ili djela poznatih umjetnika poput Pikasa i Benksija.

Jordanski kralj Abdulah Drugi je, navodi se, pazario tri vile na plaži u Malibuu, čuvenom kalifornijskom utočištu poznatih milionera, što ga je koštalo blizu 60 miliona evra.

Kralj je kupio nekretnine usred ''''Arapskog proljeća'''', kada su Jordanci preplavili ulice protestujući protiv vladajuće dinastije, korupcije i nezaposlenosti.

Dokumenti razotkrivaju i marokansku princezu Lalu Hasnu kao vlasnicu naftne kompanije koja je kupila kuću od desetak miliona evra u najboljem dijelu Londona.

Kolumbijska pjevačica Šakira i bivša indijska zvijezda kriketa Sačin Tendulkar su neka od imena iz šou-biznisa i sporta koja se pominju u Pandorinim papirima.

Šakirin advokat je rekao da su njeni ofšor bankovni računi bili poznati i da nisu donosili nikakve poreske prednosti.

U dokumentima se može pronaći tajna imovina više od 130 milijardera, među kojima su oni iz SAD, Rusije, Indije, Meksika ili Turske.

Recimo, turski tajkun Erman Iličak. Na ime njegove majke su se 2014. godine vodile dve ofšor kompanije na koje je bio prepisan imetak njegovog građevinskog konglomerata.

Samo u prvoj godini rada tu je prošlo oko 90 miliona evra dividendi. Iličakova firma je inače gradila predsjedničku palatu za predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, zdanje sa 1.150 soba.

Posjedovanje firmi u zemljama u kojima se praktično ne plaća porez samo po sebi nije ilegalno, ali nailazi na kritike jer omogućava utaju poreza.

Uz to, vode se debate o tome koliko je moralno izbjegavati plaćanje poreza u zemlji u kojoj novac zarađuješ.

Prema nekim procenama stručnjaka, čak 10 odsto svjetskog BDP drži se u poreskim oazama.

Iako izraz „poreski raj” asocira na neke karipske lokacije, ofšor kompanije niču u brojnim zemljama koje imaju smešno niske poreske stope, poput Holandije, Irske, Singapura, Hongkonga ili čak nekim saveznim državama SAD.