Vece hercegovacke jame2.jpg

U bioskopu Kulturnog centra održano je veče posvećeno sjećanju na žrtve postradale u jamama Hercegovine pod nazivom “Hercegovačke jame”.

U okviru večeri sjećanja održana je panel diskusija na temu “Hercegovačke jame”, nakon koje je premijerno prikazan dokumentarno-igrani film “Vratiću se”, autora Nebojše Kolaka.

Sedamdeset minuta koliko traje dokumentarno-igrani film ukazuje na svjedočenja potomaka stradalih, lične ispovijesti preživjelih, te istorijske činjenice koje su dovele do svirepih zločina prije 80 godina.

Prema riječima Nebojše Kolaka, ideja za snimanje se pojavila 2015. godine kada je bilo osveštanje hrama u Prebilovcima i tada je bila njegova prva priča o jamama.

"Od tada mi se vrtilo u glavi eshumacija ostataka stradalih u Pridvoračkoj jami, sedam preostalih tijela. Kada sam snimao rodila se ideja, ali u tu priču ušao sam sa strahom. Ipak, 80 godina je prošlo, koga naći jer potomak je potomak, ali on ima svoju priču. Ali naći svjedoka koji je svojim očima gledao i pričao o onome što ste samo mogli da čitate to je stvarno jezivo", rekao je Kolak.

Film je radio 19 mjeseci, a naziv "Vratiću se" prati životnu sudbinu jednog od stradalnika Pridvoračke jame.

"Kroz svaki svoj film govorim o kulturi sjećanja da se ovo ne smije zaboraviti. Znači, pamtimo kroz hrišćanstvo, ne mrzimo, praštajmo, ali nemojmo nikada zaboraviti da se prije 80 godina na hercegovačkim jamama dešavalo stradanje Srba", rekao je Kolak.

Vece hercegovacke jame3.jpg

Gradonačelnik Trebinja Miko Ćurić je naglasio da je bila želja da se pozovu ljudi koji imaju dodirnih tačaka sa jamama, potomci, udruženja koja njeguju tradiciju.

"Odlučili smo da osnujemo odbor za obilježavanje ovog datuma i da damo jasne ciljeve za obilježavanje u budućnosti. Mi moramo da kažemo šta se dešavalo 40-ih godina prošlog vijeka i da imenom i prezimenom svakog koji je stradao pomenemo, a to je 10.000 u 36 jama. Grad je zajedno sa opštinama istočne Hercegovine odlučio da u narednom periodu jednim javnim konkursom vidi kakvo će biti to obilježje i gdje će biti lokacija. Tako će ljudi na jednom mjestu doći da upale svijeću i da vide šta se dešavalo", rekao je Ćurić.

Istoričar i dekan Filozofskog fakulteta u istočnom Sarajevu Draga Mastilović je napomenuo da su ovakve večeri važne za uspostavljanje i njegovanje kulture pamćenja.

"Mi nemamo izgrađen institucionalni sistem kad je u pitanju kultura pamćenja i neophodno je da radimo na tome. Bez kolektivne kulture pamćenja nema pamćenja uopšte. Postoje dva segmenta znati i pamtiti. Jame nisu postojale samo u Hercegovini već i u zapadnoj Bosni, Velebitu", rekao je Mastilović.

Profesor banjalučke Gimnazije i viši asistent Odsjeka za istoriju Univerziteta u Banja Luci Danilo Kovač na panel diskusiji je pričao o hercegovačkim jamama. 

IMG_20210628_30502.jpg