Kad kamen progovori (Foto)

Novica Telebak napravio je bistu Jovana Dučića visine 60 centimetara i širine 50 centimetara koji će ubrzo biti postavljen ispred fakulteta u Bijeljini, a postolje će biti u obliku sunčanog sata.

Dugo je postojala želja građana najvećeg grada u Semberiji da spomenik jednog od najvećih srpskih pjesnika bude postavljen u njihovom gradu. Pravljen je od hercegovačkog kamena koji je ispran, tvrd, na kopu gdje pada voda iz Nevesinja prema Berkovićima.

To je novi kop i prvi kamen koji je izvađen iz njega Marko Bodiroga je poklonio Telebaku za spomenik.

„Kamen sa kojim sam počeo da radim je bio težak oko 400 kilograma, a nakon jednomjesečnog rada spomenik je težak 80 kilograma sa malim postoljem na kome piše Jovan Dučić. Trebalo je sve da se skine i od gromade kamena trudom doći do toga da kamen progovori“, kaže Telebak.

Telebak je siguran da od kamena i drveta zna sve da uradi, ali za sebe kaže da on nije skulptor jer u sebi nema stvaralačkog. Mnogi su dolazili da vide spomenik i nisu vjerovali da je to uradio čovjek koji se ne bavi skulpturom čitav život.

„Meni to ništa ne znači. Nemam stvaralačkog u sebi za to i zbog toga nisam skulptor. Znao sam suštinu Dučićevog lika i htio sam da progovori, da bude ono što on jeste”, pun emocija priča Telebak.

Kako su ljudi iz Bijeljine došli do njega nije mu jasno. Kad se dogovarao sa njima rekao im je da ako bude zadovoljan onim što uradi da će im se javiti, a ako ne da od toga nema ništa.

„Najteže mi je bilo prvih nekoliko dana dok sam u sebi napravio koncept šta  to hoću da kamenom kažem čovjeku koji je čitavom svijetu kazao ono što je najnužnije, a to je da prenesem njegovu prodornost. Obično su Dučića radili bez očiju, naglašenih detalja, a ja sam u ovom spomeniku radio oči, trepavice, pogled. To je u kamenu teško uraditi”, priča Telebak.

Autor naglašava da je suština svakog pjesnika govor očiju, a posebno Dučića sa svojom elegancijom. Nije mu bilo teško raditi Dučića jer je i on sam pjesnik.

“Pjesnik sam i znam koju poruku želim da pošaljem kroz lik čovjeka koji je iznad svega pjesnik i koji je iza Njegoša najveći. Nije ni čudo što je Dučić digao spomenik Njegošu koji je veći od njega. Dučić je dizao spomenike samo većima od sebe”, zaključio je Telebak.

Jovana Dučića je radio po fotografijama i po skulpturama koje su ranije rađene, ali prije svega iz bijeljinskog vremena, a to je 1893/94. godine, gdje je imao svoje prvo učiteljsko službovanje. Oni koji su vidjeli originalne fotografije rekli su da je Telebakovo djelo rađeno po hiperrealizmu i misle da je dosljedno prenio ono šta je želio da kaže.

Novica Telebak radio je i ranije ikone koje su stizale do Hilandara kao i skulpture, autor je 15-ak knjiga, predsjednik je SKPD „Prosvjeta“, urednik Izdavačke djelatnosti Književne zajednice „Jovan Dučić“ i zaposlen je u Narodnoj biblioteci.