Alkohol pije skoro polovina đaka trebinjskih osnovnih škola

Istraživanje koje je tokom januara i februara ove godine sproveo trebinjski Međunarodni centar za promociju ljudskih prava u okviru projekta “Živi zdravu mladost - reci ne porocima i nasilju”, a koji je odobrilo i finansiralo Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, potvrdilo je da suzbijanju poroka i vršnjačkog nasilja među mladima u Srpskoj još nije posvećena dovoljna pažnja.

Takođe, utvrđeno je da ne postoji sinhronizovanost i odlučnost odgovornih subjekata u društvu da stanje kada je riječ o porocima i vršnjačkom nasilju među omladinom bude mijenjano u pravcu suzbijanja ovih negativnih pojava.

- Najveći broj ispitanika, čak 43 odsto, se izjasnio da pije alkohol, od čega 38 odsto alkoholna pića koristi ponekad, a pet odsto redovno. Istraživanjem je utvrđeno da 15 odsto učenika puši cigarete, od čega polovina redovno. Kada je u pitanju konzumacija droge, sedam odsto ispitanika već je probalo narkotike, od čega se četiri odsto njih izjasnilo da koristi drogu i koristiće je i dalje. Zanimljivo je da je na pitanje da li mogu doći u kontakt sa osobama koje im mogu ponuditi drogu 23 odsto đaka reklo da može - navode u trebinjskom udruženju.

Ovo istraživanje je obuhvatilo 279 đaka devetih razreda osnovnih škola na području Trebinja. U pogledu vršnjačkog nasilja 28 odsto đaka se izjasnilo da je doživjelo neki od njegovih oblika pri čemu je verbalno nasilje istaknuto kao najčešće.

- U slučaju da se nađu u ulozi žrtve 52 odsto učenika pomoć bi tražilo od roditelja, 29 odsto od školskog pedagoga, psihologa ili razrednog starješine, a 16 odsto đaka ne bi uopšte tražilo pomoć. Zabrinjavajuće je da je 45 odsto ispitanika jednom ili više puta bilo svjedok vršnjačkog nasilja - naveli su u ovom udruženju.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da je razlog loših navika kod djece nedovoljna okupiranost kreativnim aktivnostima, poput sporta ili umjetnosti.

- Sa njima se nedovoljno radi i to je posljedica posrtanja i uopšteno pada mentalnog zdravlja mladih. Nedostatak aktivnosti utiče i na gubitak interesovanja za učenje pa se sve više roditelja žali da su djeca demotivisana, da ih ne mogu usmjeriti, da su samovoljna i pružaju otpor te padaju pod uticaj vršnjaka i stiču loše navike - navodi Milić i dodaje da su podaci istraživanja alarm da se kompletno društvo, počevši od školskih stručnih službi, nastavnika i roditelja pozabavi intenzivnijom edukacijom mladih.

I psiholog Saša Risojević smatra da društvo ne pristupa dovoljno ozbiljno problemu bolesti zavisnosti i adekvatnoj prevenciji kod djece i maloljetnika, naročito školskog uzrasta, ističući da su podaci navedenog istraživanja zabrinjavajući, jer je riječ o velikom broju djece koja su u riziku da u budućnosti imaju delinkventno ili čak kriminalno ponašanja.

- Čini mi se da neke trenutne vrijednosti kojima su djeca izložena daju podstrek da loše ponašanje prihvate kao poželjno. Moramo im pružiti drugačiju poruku, da smo posvećeni njihovom razvoju i vaspitanju te da kroz odnos povjerenja postignemo veći efekat u smislu uticaja i prevencije negativnih oblika ponašanja - rekao je Risojević.

Porodica

Istraživanje trebinjskog udruženja pokazalo je da četvrtina ispitanih nikada nije razgovarala o štetnosti droge u krugu porodice, a 45 odsto učenika o tome ponekad razgovara sa roditeljima. Takođe, trećina ispitanika smatra da im tokom devetogodišnjeg školovanja nije pružen dovoljan nivo znanja o narkomaniji, alkoholizmu, pušenju i vršnjačkom nasilju.

- Uloga porodice je derogirana brojnim obilježjima kojima rezultuju njena stanja poput nezaposlenosti ili prezaposlenosti, socijalne nesigurnosti te u velikom broju slučajeva neinformisanosti. Pri tome sva pomenuta pitanja su “nepotrebna tema” u krugu porodice, jer se to dešava “nekom drugom” ili “negdje drugdje” - kažu u ovom udruženju.