Više krda od pet do 40 konja svakodnevno su pravila štetu na poljoprivrednim usjevima brojnih trebinjskih porodica od Volujca do Pridvoraca, zbog čega su poljoprivrednici duže od godinu i po dana sa nadležnim licima tražili rješenje kako da zaustave ove životinje i sačuvaju svoje obradive površine.
Foto: Dubravko Curać
Do rješenja se došlo nakon što su postavljene barijere u Gomiljanskom polju i ispod brda Humac, čime se konjima, kojih, prema procjenama, ima više od 150, bar za sada stalo u kraj, pa više ne nanose štetu na hektarima zemlje od Volujca do Pridvoraca.
Ispred trebinjskog Agrarnog fonda na rješavanju ovog problemam angažovan je Mišo Pamučina, koji kaže da su postavljanjem dvije barijere spriječili nove štete na najvećem broju obradivih površina koje su konji uništavali.
Pamučina navodi da su ga iz Agrarnog fonda angažovali jer dobro poznaje teren na kome se kreću konji.
"Svašta smo pokušavali sa žitom i solju, ali nismo uspjevali sve dok nismo postavili barijere na mjesta za koja smo prethodno utvrdili da ih konji koriste kao svoju redovnu rutu", kaže Pamučina.
Prema njegovim riječima, konji su i dalje prisutni na rejonu od Volujca do Mesara, a i dalje se vrše njihova praćenja kako bi se utvrdilo da li su pronašli novu rutu da dođu do obradivih površina u Volujcu i Pridvorcima.
"Na tom području nalazi se najviše hektara obradive zemlje i zato nam je to bio prioritet. Za sada smo ovaj problem koliko-toliko riješili, a vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu", istakao je Pamučina.
Konji poljoprivrednicima i dalje zadaju glavobolju na području sela u rejonu Podbrđa i Trebinjske šume, a prema svjedočenju mještana konjima se ne može prići na više od 200 metara, jer se prepadnu i počnu da bježe.
Prvi konji, kojima je dodato "divlji", pojavili su se početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su ih mještani iz okolnih sela ostavljali jer su, uslijed ratnih dejstava, morali da napuste svoja ognjišta.
Šta Vi mislite o ovome?