Hercegovci kažu da im, kada napuste rodni kraj, uz porodicu i kućni prag, najviše nedostaje hrana poput sira, pršuta, kupusa raštana, domaćeg ajvara i džema, med, rakija loza i vino. Rodnu grudu posjećuju i po nekoliko puta godišnje, a po odlasku obavezno kupuju sve ove proizvode i to ne samo za svoju upotrebu, već i za drage prijatelje koji su se za veoma kratko vrijeme navikli na najbolje iz Hercegovine.
U ovoj grupi nalaze se i hercegovački Beograđani, koji, kako kažu, srećom, više neće morati da „tegle“ iz Hercegovine proizvode bez kojih, jednostavno ne mogu. Sada najbolje hercegovačke delicije, ali i lozu i vino, mogu da kupe u „Staroj hercegovačkoj kući“ u Bulevaru kralja Aleksandra 210.
Upravo u ovoj prodavnici, uređenoj na hercegovački način, mogu se kupiti različiti sirevi, vino, rakija, med, proizvodi od bijelog luka, čajevi od hercegovačkog bilja, kozmetički preparati nastali u Hercegovini.
Trebinjac Davor Danilović više od pet godina je razmišljao o jednom ovakvom, slobono možemo da kažemo, reprezentativnom prodajnom objektu. Krajem novembra je ostvario svoju želju, u Beogradu, u jednoj od najprometnijih ulica, otvorio je prodavnicu najboljih i prepoznatljivih hercegovačkih proizvoda.
U oko 40 kvadrata prodajnog prostora smjetio je raznovrstan asortiman proizvoda, pa već sada za njima vlada veliko interesovanje svih Hercegovaca, ali i Beograđana.
„Otvorio sam ’Staru hercegovačku kuću’ baš na Bulevaru kako bi se za nju što više pročulo, ali i ako bi je naši zemljaci što jednostavnije pronašli. Ljudi su ovo već prepoznali, pa u prodavnicu ne svraćaju samo Hercegovci, već i brojni Beograđani“, kaže Danilović.
Mjesecima je obilazio proizvođače u Hercegovini, sa njima razgovarao i dogovarao saradnju. Sada, dodaje, planira da proširi asortiman sa domaćim džemovima, proizvodima od smokve, domaćim ajvarom, sirupima od nane, zove, drenjine, šipka.
Ono što naše ljude najviše obraduje kada uđu u ovu prodavnicu je što, osim proizvoda, mogu da vide i tradicionalne hercegovačke motive. Tako su noseći stubovi ukrašeni bilećkim kamenom, dok je na jednom od zidova nacrtan mural sa motivima Trebinja poput Perovića mosta, dolapa, platana i grožđa. Na zidu je okačen dio stare narodne nošnje, a uskoro će, kaže nam Danilović, prodavnicu ukrasiti i starom peglom na žar i komastrama.
Prema Danilovićevim riječima, Hercegovci u Beogradu često navrate u prodavnicu – kupe, popričaju, degustiraju neke od brojnih sireva poput sira iz mješine, ulja, grude, ali i pršut, te proizvode od bijelog luka. Uz sve ovo, i dobar razgovor, neizostavna je i čašica-dvije domaće rakije ili vina.
„Najviše bih volio kada bih obezbijedio da u prodaji imam raštan kupus. Svi me pitaju kada ćemo ga nabaviti. Vjerujte, i ja bih volio da ga mogu češće spremati. Pokušavam da napravim priču i za raštan, nadam se da će uskoro biti u prodaji. Sada ga ima u nekoliko restorana i za njega se čeka red“, navodi Danilović.
Otvaranje „Stare hercegovačke kuće“ obradovalo je i Trebinjca Mirka Gojšinu. Kaže da sada sve ono što je još kao dijete zavolio može da kupi na jednom mjestu i da se pritom sa ljubaznim osobljem ispriča o Hercegovini.
Gojšina priča da, uglavom, u rodno Trebinje ide dva puta godišnje. Neizostavno je da pri povratku u Beograd kupi sira, meda, vina, pršuta, kobasice i raštana kupusa koga mu spremi rodbina.
„Sada ću, napokon, sve to moći da kupim i na Bulevaru. Svaka čast na otvaranju ove prodavnice, vjerujem da će se brojni Hercegovci iskreno obradovati“, naveo je Gojšina.
A ako još uvijek niste posjetili „Staru hercegovačku kuću“ sada je prava prilika da to učinite. Vjerujemo da ćete se i vi kao i mi jutros oduševiti i poželjeti da je što češće posjećuje. Jer se miris Hercegovine daleko osjeti.
Šta Vi mislite o ovome?