Trebinjci iznenađeni odlaskom vladike Grigorija, poželjeli mu dobro zdravlje i uspješan rad u Njemačkoj

Vladika Grigorije je skoro tri decenije, što kao monah što kao episkop, proveo u Trebinju i Hercegovini, pa ne čudi što je njegov odlazak sa čela Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske /ZHiP/ iznenadio cjelokupnu javnost u najjužnijem gradu Srpske.

O vladici, Trebinjci imaju pozitivno mišljenje, uz opaske da, pored što je crkveni velikodostojnik, ima viziju za uspješno preduzetništvo, ali i da je u pravom momentu, kroz besjede i intervjue, znao da saopšti svoje mišljenje i o važnim društvenim i političkim pitanjima.

Iako iznenađeni, duhovnom pastiru pravoslavne Hercegovine poželjeli su dobro zdravlje i uspješan rad u Njemačkoj, gdje će u narednom periodu biti na čelu Eparhije frankfurtske i sve Njemačke.

Tako jedan Trebinjac navodi da ćemo tek sada biti svjesni koliki je značaj preosvećenog vladike za poslijeratni razvoj Trebinja i Hercegovine, posebno za njihovu afirmaciju među različitim sferama života.

"Nije bilo umjetnika, političara, sportiste, glumca, književnika, muzičara, koji se prilikom posjete Trebinju nije susreo i sa vladikom Grigorijem. Čini mi se da je svestran čovjek spreman svakoga da sasluša, posavjetuje, ali i da kritikuje ono što ne valja", kaže jedan naš sugrađanin.

Vladika se, kaže naš drugi sugrađanin, razumije u mnoge pore života, pa ne čudi što su Trebinje i Hercegovina postali prepoznatljiva mjesta širom vaseljene.

"Zna on da bude i vrlo strog. Njegove besjede će se dugo prepričavati u Trebinju. Odabranim riječima je slao snažne poruke, koje su oni, kojima su upućene, ponekad razumjeli, nažalost, pogrešno, ne shvatajući suštinu njegove misli", kaže ovaj Trebinjac.

Jedna naša sugrađanka navodi da je, nakon što je pročitala vijest da vladika odlazi u Njemačku, pustila suzu, jer je u njemu vidjela oslonac za cijelu Hercegovinu, ali i tračak nade za još bolje odnose među svim konfesijama.

"Ima tu blagu narav. Zna tačno kako se prema kome treba ponijeti. Nadam se da će budući episkop Dimitrije imati bar malo tog duhovnog razumijevanja i svetovne realnosti kakvu ima vladika Grigorije", navodi ona.

Ima i onih koji vladici zamjeraju miješanje u politiku. Kažu, to nije za crkvena lica, jer politiku treba prepustiti političarima.

Ipak, drugi misle da je miješanje crkvenih velikodostojnika i te kako važno, jer je opstanak srpske države vijekovima unazad bio vezan za Srpsku pravoslavnu crkvu /SPC/.

"Vladika je pastir na zemlji. On pred Bogom odgovara za sve nas. Mora ponekad i politiku da prokomentariše, jer se političari osile pa ne znaju ni šta rade ni kako rade", ističe ovaj Trebinjac.

Zahvaljujući entuzijazmu vladike Grigorija, u Hercegovini je obnovljeno na desetine crkava i manastira. Obnovljeni su manastiri Tvrdoš, Žitomislić, Svetog Petra i Pavla, Saborni hram u Trebinju, te izgrađen hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima.

Vladiku će, kažu naši sugrađani, pamtiti i po tome što je uspio ono što mnogi prije njega nisu - spojio je pravoslavce, katolike i muslimane, podijeljene ljude na brdovitom Balkanu koji danas sa ponosom mogu da istaknu da imaju saradnju, vode dijalog o važnim pitanjima ili, pak, samo ručaju za istim stolom.

Vijest da vladika Grigorije odlazi iz Eparhije iznenadila je i sva sveštena lica u ovoj regiji. U trebinjskom Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg kažu da su iznenađeni, ali nisu željeli da davaju bilo kakve izjave.

Kao monah, Grigorije Durić je u Hercegovinu došao 1992. godine. Na vladičanski tron Eparhije ZHiP ustoličen je po blagoslovu patrijarha srpskog Pavla 1999. godine.

Zamonašen je u manastiru Ostrog 23. juna 1992. godine, odakle je otišao sa episkopom Atanasijem (Jevtićem) u obnovljeni manastir Uspenja Presvete Bogorodice Tvrdoš. Rukopoložen je za jerođakona 17. jula 1992., a za jeromonaha 19. avgusta iste godine.

Tvrdoški iguman je postao 12. maja 1996., a arhimandrit 19. avgusta 1997. Bogoslovski fakultet je završio 1994. godine i od 1995. do 1997. je bio na postdiplomskim studijama u Atini.

Nasljednik je prethodnih jerarha Eparhije ZHiP, 800 godina stare, od kojih je prvi Ilarion, a za njim slijede sedamdesetorica velikih crkvenih pastira, poput Svetog Danila Humskog, Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, Svetog Petra Zimonjića i drugih, do vladike Atanasija Jevtića.

Doktorirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 2014. godine.