Lokalni paleontolog amater Miro Ilić je nedavno na području Trebinjske površi otkrio novo nalazište fosila, uglavnom, okamenjenih ljuštura morskih školjki, ali i zube izumrlog morskog reptila Mosasaura.
Ovo je najveće novootkriveno nalazište fosila iz mezozoika u Republici Srpskoj od njenog postanka. Na trebinjskom području su i ranije pronalaženi fosili davno izumrlih životinja iako se o tome u javnosti malo zna.
Kako je Ilić kazao za portal TrebinjeLive.info, pronađeni fosili su sa kraja ere mezozoika iz perioda gornje krede, prije 80 do 90 miliona godina, kada je područje današnje trebinjske regije bilo dio tropskog arhipelaga ostrva u plitkom i toplom unutrašnjem moru, dijelu Tetis okeana.
„Fosila ima veoma mnogo na području trebinjske regije, a zbog njene geološke geneze, uglavnom su to okamenjene morske životinje i njihovi ostaci iz perioda krede od 66 miliona do 145 miliona godina u prošlosti“, pojasnio je Ilić.
Da li među fosilima sa novog nalazišta ima nekih novootkrivenih, nepoznatih nauci?
- Većina ovih fosila je odavno poznata u paleontologiji. Ovdje se radi o ljušturama i fragmentima različitih vrsta morskih školjki, gdje preovladavaju rudisti koji su tada bili glavni graditelji morskih bioloških grebena umjesto korala, jer koralima more većeg saliniteta i temperature nije pogodovalo za obimni razvoj. Takva su mora, uglavnom, bila tokom ere mezozoika.
Ipak, našao sam dva misteriozna fosila neobičnog izgleda za koje nisam uspio naći odgovarajuću morfološku identifikaciju na internetu i stručnoj literaturi.
Recite nam nešto o traženju fosila, koliko nam je poznato ovo je Vaše četvrto nalazište na području Trebinja!?
- Fosile tražim amaterski, iz hobija i rekreativno. Ne proučavam ih naučno, ali ne zato što ne posjedujem znanje, jer kada nešto što volite, duže vremena radite i o tome učite, onda steknete znanje. Za naučno istraživanje potreban je profesionalni pristup i metodologija, dobra tehnološka opremljenost i budžet.
Šta je važno da bi se fosili pronašli?
- Najvažnije je iskustvo - da znate gdje i šta da gledate, a to dolazi sa praksom i vremenom. Takođe, bitna je i dobra baza podataka o fosilima uopšte, što je zahvaljujući internetu lako dostupno, kao i poznavanje geologije ovog područja, geološke karte, satelitski snimci.
Kakva je Vaša procedura na terenu kada pronađete fosile?
- Nalazišta ne prekopavam detaljno, već ih samo površinski pregledam. Zanimljivije pronađene fosile fotografišem, a samo poneke manje i lakše, do jednog kilograma, uzmem jer nemam kapacitet da one veće izvučem sa teže pristupačnih nalazišta, a nemam ni prostor gdje bi ih skladištio. Šta da radiš sa sivom stijenom pokrivenom fosilima koja je samo u onom dijelu iznad zemlje teška nekoliko tona!?
Pronašli ste primjerke zuba Mosasaura, recite nam nešto o ovom izumrlom morskom reptilu - gmazu!?
- Mosasaur je bio glavni morski predator sa kraja perioda krede. Manje vrste bile su dužine od jednog do četiri metra, a velike do 17 metara. Živio je u toplim i plitkim unutrašnjim morima, bio je dobar plivač, udisao je vazduh i rađao žive mladunce u moru. Izumro je na kraju ere mezozoika prije 66 miliona godina u vrijeme velikog izumiranja dinosaurusa i 75 odsto svih životinjskih i biljnih vrsta.
Kakvo je stanje paleontoloških istraživanja na području Srpske?
- Veoma loše, a za mezozoik i paleozoik istraživanja ne postoje. Na primjer: ukoliko pronađete neki nepoznati fosil, a kojeg na internetu niste mogli indetifikovati, nemate koga u Srpskoj kontaktirati jer ne postoji institucija koja se profesionalno i kvalitetno time bavi. Geološki zavod i muzeji uopšte nemaju školovan stručni kadar, a ni tradiciju u proučavanju izumrlih oblika života, iako mnogo neotkrivenih fosilnih nalazišta postoji na ovom prostoru, čak više nego arheoloških nalazišta, zbog enormno dužeg vremenskog perioda istorije nastanka i evolucije različitih formi živih bića.
Što znači...
- Što znači da možeš pronaći nešto što u svijetu još nije pronađeno, ali nemaš ovdašnju stručnu naučnu instituciju kao platformu da to plasiraš u svijet. Kada si sam, vrlo je teško uraditi sve. Posebna tema je sujeta i arogancija većine naših prestolnih - nazovi naučnika, ukoliko tamo neki amater u tamo nekoj zabiti, neke stvari bolje kapira od njih i dopire dalje od njihovih ''naučnih doktorata''. Tako Vam je ovdje. Znate onu narodnu izreku: Nije lako namjeriti se na dobra konja, a kamoli na iskrena ministra.
Koliko nam je poznato, Muzej Hercegovine u Trebinju ima fosile, sarađujete li sa njima?
- Muzej Hercegovine više od 40 godina ima uskladišteno stotinak fosila koji nikada nisu bili izloženi. Biolog zaposlen u Muzeju, sa kojim sam imao priliku da razgovaram, pokazao mi je nekoliko fosila riba koji su dosta izblijedili pa bi ih trebalo pigmentirati. Čovjek je bio susretljiv i profesionalan, ali i njihov problem je nedostatak stručnog kadra. Oni uglavnom imaju arheologe, nemaju paleontologa.
Na ovom posljednjem nalazištu ima mnogo kamenja, pa i stijena sa fosilima, šta sa njima?
- Poznato je da su fosili u muzejima širom svijeta među najvažnijim i najatraktivnijim izložbenim zbirkama. Prijatelj mi kaže da bih trebao prikupiti upečatljivije fosile sa meni poznatih nalazišta i pokušati otvoriti manji paleontološki muzej sa lokalnim eksponatima marinskih fosila iz perioda krede, jer takav u Srpskoj i regionu ne postoji, a u svijetu fosili su kao eksponati zanimljivi i atraktivni, naročito djeci i turistima.
Za nešto takvo, prethodno je potrebno fosile stručno pripremiti /restauracija, pigmentacija, konsolidacija, konzervacija/, a to zahtjeva posebnu tehnološku opremu i hemikalije. Nije to jednostavno i jeftino uraditi na kvalitetan način i izvan je mogućnosti pojedinca. Može se to amaterski uraditi, ali atraktivnost eksponata je slabija.
Najlakše je fosile fotografisati i ostaviti tamo gdje leže stotinu miliona godina.
YouTube - fosili sa novog nalazišta
Šta Vi mislite o ovome?