Geološki 'Jurassic Park' u blizini Trebinja!?

Nedavno smo dobili fotografije koje nam je poslao Miro Ilić, Trebinjac koji ima široko interesovanje za prirodne nauke. Radi se o fotografijama koje su nastale iznad hidroelektrane "Trebinje 2" u Gorici, za koje naš sugrađanin daje zanimljiva pojašnjenja.

"Tragajući za fosilima došao sam do vertikalne litice usječene u brdu koja se nalazi iznad brane u Gorici sa južne strane. Šira okolina ove litice je u vlasništvu HET-a i pretpostavljam da je ova lokacija napušteni kamenolom i betonara koji su korišćeni prilikom izgradnje brane i hidroelektrane Trebinje 2", pojašnjava Ilić fotografije.

Litica neobično izgleda, o kakvom je geomorfološkom fenomenu riječ?

- Ova litica je, uglavnom, stvorena vađenjem kamena pa su tako vertikalno izloženi donji i stariji slojevi sedimentnih stijena. Mada je moguće da je na ovom položaju od ranije postojala depresija u sedimentnom tlu jer ovakva kakva je, litica izgleda kao velika ovalna salomna vrtača koja nastaje kao posljedica erozivnog kraškog procesa u krečnjačkom sloju, odnosno urušavanjem tavanice na podzemne pećinske prostorije. Pronađeni su primjerci kamenja pećinske sige što govori da su tu postojale neke podzemne pećinske prostorije.

Kolike su njene dimenzije?

- Litica je u središnjem dijelu visoka 35 metara, a prema zapadnom i istočnom rubu visina se smanjuje u nivelaciji sa padinom okolnog područja prema koritu Trebišnjice. Ona obrubljuje ovalni teren dimenzija 100x50 metara sa ulazom na sjeveru i ima uglavnom zaravnjeno dno koje je danas masovno odlagalište građevinskog otpada kao i čitava ova lokacija.  Ispred ulaza u teren litice postavljen je telekomunikacijski toranj.

Kojem geološkom periodu sedmentne stijene na tom lokalitetu pripadaju?

- Iako je po geološkoj karti ovo područje označeno kao sedimenti donje krede - koji to jesu u tanjem gornjem sloju - izgled većine horizontalnih slojeva litice i sastav stijena pokazuje da su starije, odnosno iz perioda gornje jure prije 145 - 160 miliona godina kada je ovo područje bilo dio morskog dna.

Kako tražiš tragove fosila na ovako strmim stijenama?

- Prilikom traženja fosila i zanimljivih uzoraka kamenja, da se ne bih zamarao penjanjem po stijenama i riskirao pad, koristim dvogled koji sa statičnog položaja daje mogućnost detaljnog pregleda daljih stijena, a penjem se samo ako uočim nešto zanimljivo. Tako je bilo i ovoga puta ali bez pomisli o penjanju jer je litica vertikalna i u donjem dijelu je sastavljena od nestabilnog materijala koji se lako ruši.

Ima li fosila na toj lokaciji?

- Pregledao sam teren, razbijao interesantno kamenje ali tragove fosila izumrlih morskih životinja ovog puta nisam našao.

Čudne su te tamne stijene, o čemu se radi?

- Dan ranije padala je kiša, a teren je u sjeni pa su litica i njeno dno bili mokri, što ovu vrstu stijena koje su na pojedinim mjestima nešto drugačijeg sastava, čini tamnim - kamen malo izblijedi kada se dobro osuši. Ponegdje izgleda kao da se sirova nafta slijevala niz liticu.

Da, a kakav je osjećaj i u unutrašnjosti terena?

- Poluzatvorenost ovalne litice daje osjećaj izolovanosti sa čudnim odjekom zvuka. Čuo sam ženski glas koji kao da je dolazio sa vrha litice - nešto je nerazgovjetno nekome govorila. Pomislih, neko je iznad litice i da ne počne bacati kamenje u ambis na čijem sam dnu. Odmaknuo sam se od zida litice prema izlazu i tada shvatim da je zakrivljena litica veliki reflektor - pojačivač zvuka. Žena koja je govorila bila je udaljena više od 600 metara u kućama sa suprotne strane, iznad Trebišnjice.

Da li ova lokacija može biti zanimljiva široj javnosti?

- Ova ovalna litica je jedinstvena na širem području jer iako je uglavnom stvorena kao kamenolom, ona otkriva jurske sedimente i da nije otpada i smeća, bila bi dobra lokacija za geološki park iz doba jure /Jurassic Park/ - kao takav, jedinstven u regionu i potencijalno zanimljiv turistima, ljubiteljima prirode i posjetama ekskurzija jer se može doći vozilom.

Kod nas se u Trebinju posljednjih godina mnogo radi na razvoju turizma i turističke ponude, ali malo se zna o geoturizmu kao grani turizma. Valjda zato jer nemamo neke posebne prirodne fenomene ili bar ih još nismo pokazali javnosti. Ima li interesa za tu vrstu turizma?

- Interesovanja za geoturizam u regionu ima ako se dovoljno i na pravi način reklamira, jer geomorfološki fenomen 'Đavolja varoš' pored Kuršumlije u Srbiji godišnje posjeti 80.000 turista, što je više posjeta nego Trebinju tokom prošle godine.

Može li se ova lokacija turistički iskoristiti i na koji način?

- Ovo je samo ideja kako se od napuštenog kamenoloma može napraviti zanimljiva geolokacija. Čitava okolina bi se trebala očistiti od otpada i smeća i urediti pristupna cesta. Oronule zgrade u donjem dijelu lokaliteta mogla bi se preurediti u geološko-paleontološki muzej /primjerci lokalnih stijena, minerala, fosila/ i hostel, pa bi gosti imali mogućnost jeftinog noćenja.

Sama unutrašnjost litice osim vizuelne geološke zanimljivosti, mogla bi biti, zbog svoje široke ambijentalne akustike, svojevrsna pozornica za koncerte na otvorenom i slična dešavanja. Noću osvijetljena reflektorima u raznim bojama davala bi svojevrsnu nadprirodnu mistiku i šarm. Unutrašnjost je velika kao fudbalski teren, velikog kapaciteta, da kažem - Jurassic Arena.

Koliko bi to, po tvom mišljenju, koštalo i da li je to sve što se tu može uraditi ili tu ima mogućnosti za još neke sadržaje?

- To ne bi trebalo biti luksuzno i skupo. Sve bi to HET kao vlasnik zemljišta, mogao da uredi u okviru obaveznih i redovnih sredstava izdvojenih za održavanje riječnog obalnog pojasa. Blizina ribnjaka, restorana i vinarija u Gorici pruža gostima kvalitetnu gastro ponudu. Akumulaciono jezero je odmah ispod i ako bi se pristup vodi uredio, mogli bi se gosti ljeti i kupati. Kada bi se nabavilo nekoliko velikih, lako prenosivih gumenih čamaca (dužina 10 metara, kapacitet 20 osoba, cijena bez motora 1.500 dolara - podaci: Alibaba) mogli bi gosti, a i građani Trebinja ljeti ploviti jezerom do Lastve i imati osjećaj kao da su u norveškom fjordu. To bi doprinjelo razvoju ovog prigradskog naselja i obogatilo turističku ponudu Trebinja.

I na kraju, imaš li neko opšte zapažanje?

- Imam dva. Prvo je geološko. Neinformisani ljudi to ne znaju, ali geolozi ovu vertikalnu liticu mogu vidjeti kao geološku šifru, ključ za prošlost do jure prije 160 miliona godina. Kao geološku lokaciju na kojoj se, kao temi, može uraditi mnogo ozbiljnih naučnih radova. Litica, zapravo, posredno pruža sliku kako je geomorfologija ovog područja nastala, kako je korito rijeke Trebišnjice nastalo kroz milione godina i kraška polja u njenom slivu. Vjerovatno se ispod tla čitavog ovog područja, nalaze podzemne pećine i manja podzemna jezera. Ova litica nastala kao kamenolom je otvorena knjiga geološke prošlosti. Drugo je ekološko. Oni koji šetaju gradom i okolinom vide da je smeće i glomazni otpad stalni problem. Tako je i na ovoj lokaciji, a izgleda da HET kao preduzeće vlasnik to ne zna jer otpad se godinama povećava.

Gradska uprava i zaposleni u njoj zaduženi za ekologiju i kontrolu javne čistoće, koje građani svojim novcem plaćaju, pa bi trebali redovno da obilaze grad i prigradska naselja i preduzimaju potrebne mjere na uređenju i odvođenju glomaznog otpada i smeća.

Turisti su mobilna grupacija ljudi koja zapaža detalje, zato putuju svijetom - da vide, i ako govorimo o Trebinju kao gradu kulture i turizma, nadležne institucije bi trebale ozbiljnije kontrolisati čistoću grada i njegove okoline jer smeće ostavlja loš utisak na turiste i građane. To se može lako riješiti ako se hoće. Jer kada je nešto uređeno, čisto i lijepo, onda je i atraktivno.