Da li ste znali - Prvi javni časovnik u Moskvi napravio je Srbin Lazar Hilandarac

Lazar Hilandarac poznat i kao Lazar Srbin i Lazar Crnorizac je srpski srednjovjekovni monah poznat po tome što je u ljeto 6912. godine, indikta 12, ili 1404. godine poslije rođenja Hrista, osmislio, izradio i postavio prvi javni časovnik u Rusiji.

Časovnik je po sačuvanim dokumentima bio postavljen na pročelju stuba dvora Velikog kneza u Moskovskom kremlju. Po potrebi svoga vremena imao je samo jednu nepokretnu kazaljku, dok su se diskovi brojčanika sa ćiriličnim brojevima okretali.

Prvi disk pokazivao je zemaljske časove, dok su ostali pokazivali položaje planeta.

Nikonovski ljetopis i drugi kratki zapisi svjedoče pak da je Lazarev brojčanik u isto vrijeme bio i model heliocentričnog sistema.

Lazar je rodom bio iz Prizrena i najvjerovatnije je poslije Kosovskog boja izbjegao u Rusiju.

Minijatura iz 16. vijeka na kojoj je Lazar prikazan kako stoji pored svog djela

O tome svjedoči i sačuvana minijatura iz 16. vijeka, na kojoj je Lazar prikazan kako velikom knezu pokazuje svoje tek svršeno djelo. Na minijaturi se jasno očitava brojčanik sa crkvenoslovenskim brojkama az, buki, vjedi...

Bio je to ne samo prvi takav časovnik u Rusiji, već se smatrao tehnološkim čudom svoga vremena.

Otkucavao je vrijeme ravno 217 godina, kada je zamijenjen novim, ali je on ubrzo nestao u velikom požaru.

O Lazaru Hilandarcu postoje tragovi u starim knjigama i zapisima, pa tako u ruskom Simeonovskom ljetopisu (Licevoй letopisnый svod) iz 16. vijeka piše: "U ljeto 6912. (1404.) veliki knez (Vasilij Prvi) naumi časnik (časovnik) i postavi ga na svome dvoru kod crkve Sv. Blagovijesti (crkva Vasilija Blaženog)... Taj časovnik zvani časomjerje, svaki čas je udarao maljem u zvono, i odmjeravao je časove noćne i dnevne; nije (to) udarao čovjek, nego nešto čovjeku nalik, samozvono i samopokretno, čudnovato nekako, stvoreno ljudskom oštroumnošću, maštom i mudrošću. Majstor i umjetnik svemu bio je neki monah koji je skoro došao sa Svete Gore, rodom Srbin, po imenu Lazar, a cijena svega bila je više od 150 rubalja (oko 30 funti srebra). Takođe se govori i da je taj časovnik bio 'čюdno veliki i s lunoй', što će reći i da je pokazivao i mjesečeve mijene".

Sat Lazara Srbina radio je punih 217 godina. Engleski majstor Kristofer je 1621. godine postavio novi časovnik na taj toranj, koji je stradao u požaru 1736. godine. Na njegovom mjestu ubrzo je sagrađen novi velelijepni časovnik, koji krasi Moskvu i danas (Spaska kula).

Vasilij Prvi ili Vasilij Dmitrievič, bio je sin poznatog kneza Dmitrija Donskog. Po pretpostavci, Lazara Hilendarca je velikom knezu preporučio Despot Stefan.

Lazar, ipak, nije sve izmislio sam, već je zanatsku vještinu sticao na onome što su ljudi prije njega izmislili. U Prizrenu je svojevremeno boravio slavni polihistor Teodor Metohit, koji je tu podučavao Euklidove aksiome prenoseći znanja sa carigradskih univerziteta. Odatle pretpostavka da je Lazar takođe bio vrlo učen, jer je u Kremlju napravio model heliocentričnog sistema.

Hilandarca, kao tvorca velikih časovnika, pominje i “Danica” iz 1998. godine. U tekstu se navodi kako su Turci, ulazeći prvi put sa vojskom u Skoplje, zaticali časovnike na visokim kulama iz, kako su govorili, “nevjerničkih vremena”.

Da ne bi ste pomislili da je Lazar ovaj zanat izučio ko zna gdje, kao i da je Srbija toga vremena bila zaostala, što smo u školi učili, a uči se i danas, moramo vas upoznati sa sljedećim činjenicama.

U srednjovjekovnoj Srbiji su srpski časovnici temeljno uništeni, kao i zvona, pa ni jedan nije sačuvan. Nažalost, jer je srpska časovničarska industrija starija od Švajcarske.

Tipik manastira Hilandar koji je napisao Sveti Sava

Iz Hilandarskog tipika se vidi da je Hilandar oko 1200. godine imao svoj javni sat, među prvima u svijetu i uz to i majstore časovničare koji su pravili i održavali ih. To govori o  tehničkom  nivo  i naučnom znanju koje je tada vladalo na Svetoj Gori.

Dok su zapadnoevropske civilizacije vodile krstaške i pljačkaške pohode, Sveta Gora je u to vrijeme stvarala najveće naučnike iz oblasti matematike, geometrije, algebre, grčkog, tehnike, prirode, medicine.

Sveta Gora je bila najveći univerzitet svijeta.

Kambanski pirg (kula) zvonara , crkva Svetog Jovana Rilskog

Sa južne strane nove biblioteke nalazi se zvonara ili Kambanski pirg. U 14. vijeku tu je stajao, pretpostavnja se, pirg Svetog Stefana, čiji su temelji iz 12. vijeka. Na vrhu pirga Svetog Stefana je bila crkva  posvećena ovom svetitelju, a iznad nje mala strelnica.

U 16. vijeku na petom spratu je strelnica pretvorena u zvonaru pomoću novca dobijenog od cara Ivana Groznog 1550, 1558. i 1582. godine, velikog dobrotvora Hilandara.

Danas se u Hilandaru na Kambanskom pirgu-zvoniku, tj. dijelu konaka koji se naslanja na pirg nalaze dva sata, jedan je na zapadnom i jedan na sjevernom zidu. Oni označavaju mjesto na kome je bio jedan od najstarijih javnih časovnika u svijetu.

O njemu je u Hilandarskom tipiku pisao i Sveti Sava 1200. godine. Hilandar je imao sat kada svijet nije znao šta je sat. Istoriju časovničarstva doskora su pisali isključivo zapadni istoriografi i čitajući ih na mnogim mjestima, sretali smo se sa smješnim činjenicama, poput one da su crkvena zvona izmišljena u 13. vijeku u srednjoj Italiji.

Evo kako izgleda današnji sat na Crvenom trgu