Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas molebanu u Šumaricama, koji je, kod spomenika strijeljanim đacima i profesorima u Drugom svjetskom ratu, služio vladika šumadijski Jovan sa sveštenstvom, i položio je vijenac u spomen parku u Kragujevcu na obilježevanju Dana sjećanja na žrtve u Drugom svjetskom ratu.

Sumarice veliki skolski cas

Vijence ispred spomenika „Peto 3“ u Šumaricama, gdje su njemački nacisti 21.oktobra 1941. strijeljali 2.792 civila, položili su predstavnici Vlade Srbije, njemački ambasador Aksel Ditman, ambasador Austrije Johanes Ajgner, Rusije Aleksandar Čepurin...

Obilježavanju u Šumaricama prisustvovali su pored Vučića, premijerka Srbije Ana Brnabić, ministri Slavica Ðukić-Dejanović, Vanja Udovičić, Zoran Ðorđević, kao i predstavnici grada Kragujevca.

Kragujevac i Srbija svake godine svijetu, Danom sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu, šalje poruku da se nikada i nigdje ne ponovi takav zločin kada su njemački okupatori u jednom danu strijeljali više hiljada civila.

Taj događaj predstavlja jedan od najvećih zločina njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu, i jedan je od najtragičnijih koji se dogodio na tlu Srbije u tom ratu.

Na suđenju u Nirnbergu prihvaćeno je da je u Kragujevcu streljano oko 7.000 civila, dok savremena istraživanja govore je da je ubijeno 2.792 građanina jer za toliko osoba raspolažu ličnim podacima - ko su, gdje su i kada rođeni, čime su se bavili. Među streljanima je bilo 270 djece, od kojih je najmlađe imalo 11 godina.

Njemački okupator strijeljao je civile u Kragujevcu u znak odmazde, a povod su bili njemački gubici u borbama 1. oktobra na putu Kragujevac-Gornji Milanovac, u kojem su Nijemci imali 10 mrtvih i 26 ranjenih vojnika.

Tim strijeljanjem dosljedno je primjenjena naredba tadašnjeg generala Franca Bema od 10. oktobra 1941. godine, kojom se propisuje strijeljanje 100 Srba za jednog ubijenog Nijemca i 50 Srba za ranjenog.

Reditelj Marko Misirača rekao je novinarima da mu je čast i obaveza što je ove godine radio tekst za veliki Školski čas, kome prisustvuju predstavnici državnog vrha.

Kako je kazao, ove godine je tekst pisao Mirko Denić, nagrađeni književnik, a njegovo djelo „Igra brojeva" daje jedan ironičan otklon cijeloj priči koliko je to moguće.

"To je priča o ljudima koji se pretvaraju u brojeve i samim tim to dobija na jednom apsurdu. Mirko je dozvolio sebi, na šta kao autor ima pravo, da na kragujevačku tragediju nasloni i tragediju Jasenovca. Mi smo sastavili jednu vrlo interesantnu priču u kojoj učestvuje kompletan ansambl iz kragujevačkog pozorišta i gosti iz Beograda", istakao je Misirača.

Glavna ideja Denića, kaže, zapravo je postojanje jednog broja sa velikim „B", kojem se tada klanjalo i likovi se pitaju koji je to broj i kom smo broju prinošeni na žrtvenik.

Pojasnio je da se autor bavio pretvaranjem ljudi u brojeve i monete za potkusurivanje.

Kao reditelju mu je najteže bilo da izbjegne „patos", te da drugim sredstvima postigne priču o tragediji, istakao je on.

„Mi već znamo gde se nalazimo, znamo kontekst, ne smemo ni kao glumci ni kao reditelj da jurimo patos, nego da sa nekom vrstom otklona, ironije, čak i crnog humora, to prikažemo, pri čemu će to mnogo biti strašnije u konačnoj završnici", naglasio je Misirača.

Desanka Maksimović nakon što je čula detalje masakra napisala je "Krvavu bajku".