Travar Mladen Gadža - Za svoje čajeve ne daje garanciju da će pomoći, ali se kupci stalno vraćaju

Domaći trebinjski čaj i danas je tražen širom Balkana. Iako je sve manje onih koji prodaju čajeve ubrane u hercegovačkom kamenjaru, na zelenoj pijaci svake srijede i subote Mladen Gadža ima redovne kupce za svoje proizvode.

Već godinama unazad ovaj Trebinjac bavi se prodajom različitih vrsta čajeva, a na prepoznatljivom mjestu - na samom početku pijace, kupci su već navikli da kupuju majčinu dušicu, vrijesak, pelin, kantarion, nanu - jer, kako kažu, znaju ko im prodaje.

Ovaj posao u porodici Gadža iz Polica proteže se preko 100 godina. Prve trave ubrala je Mladenova baba, a nakon nje i njegov otac. Porodičnu tradiciju počeo je veoma rano - uz oca je još kao dijete išao po trebinjskim i hercegovačkim brdima i brao trave koje su za mnoge postajale glavni lijek u liječenju mnogih zdravstvenih tegoba.

Sada već ima preko 40 godina iskustva, pa pored branja, poneke ljekovite biljke uzgaja kod kuće. To su prvenstveno nana, neven, kamilica, pčelinja ljubica, bosiljak.

"Ono što nalazim na teritoriji Hercegovine je oko 50 do 60 vrsta ljekovitog bilja .Obično se beru dok su u cvijetu, ali svaka ne cvjeta u isto vrijeme. Mora se pratiti kada će procvjetati i onda se kreće u branje", priča nam Mladen, dodajući da prve trave počinju da cvjetaju u četvrtom ili petom mjesecu, pa sve do kraja ljeta, u zavisnosti od nadmorske visine.

Sada, kaže, ima više vremena da se posveti ovom poslu, pa penzionerske dane iskorišćava još više da bere i prodaje ljekovito bilje. Ni sada nije rijetkost da poneke vrste trava "odnesu" zima ili suša, koje u Hercegovini često znaju da iznenade i one najstarije gorštake.

Iako je iza njega više od četiri decenije rada sa ljekovitim biljem, literatura se mora stalno čitati, kako bi se nova saznanja uspješno primjenjivala. Izvor je ponekad i internet, ali, pojašnjava Mladen, na ovom tehnološkom čudu često se mogu naći laički tekstovi o nekoj biljci, koji, maltene, nemaju nikakvo pozitivno dejstvo kako je to opisano u pratećem tekstu.

Baš zbog sigurnosti, njegove čajeve kupuju i iz susjednog Dubrovnika i Herceg-Novog, a nije rijetka situacija i da Trebinjci Mladenove čajeve šalju rodbini i prijateljima širom regiona i Evrope. Kvalitet i sigurnost da znaju šta kupuju, uvijek su presudni da kupci ostanu vjerni i ponovo se vrate da pazare.

"Traže se sve hercegovačke trave, jer je poznato da imaju najviše Sunca. Krš je škrt, ali što se tiče čaja, ima više eteričnog ulja u Hercegovini od bilo kog drugog dijela zemlje", objašnjava Gadža.

Dodaje da svaka ljekovita trava ima određenu količinu eteričnog ulja, ali da zbog dosta sunčanih dana tokom godine, biljke na hercegovačkom podneblju, posebno na području Trebinja, imaju u sebi dosta više kvalitetnih sastojaka nego u drugim krajevima.

Neke trave pomažu više, a neke manje - sve zavisi od čovjekovog organizma, pojašnjava Mladen, dodajući da ima i čajeve za "polnu moć" i sterilitet, koji su posebno traženi.

"Svakoga nevolja natjera da traži lijek. Već četiri mjeseca nemam čaja za sterilitet. Ima dosta slučajeva kome je pomoglo, ali ja ne želim garantovati nikome da će mu pomoći. Ipak, ljudi dolaze po preporuci pa kupuju te čajeve", navodi Mladen, dodajući da ovu vrstu čaja ne može da nabere u dovoljnim količinama kolika je potražnja za njim.

Za njegovim štandom uvijek zastaju i znatiželjni turisti. Raspituju se, komentarišu, a ponekad se i čude. Kupe pakovanje čaja i obećaju da će, ukoliko ponovo dođu u Trebinje, svratiti da kažu da li je bilo efekta.

Mladen pojašnjava da nimalo lako nije bilo steći povjerenje kupaca, ali da su mu očeve riječi da nikoga ne smije prevariti zavijek ostale kao svojevrsna opomena da mora da radi pošteno i da će kupci kad-tad to znati da cijene.

"Ne želim da prevarim kupca. Radije ću reći nije ti taj čaj za to, nego mu ga prodati. Želim da ostanem čistog obraza i da od naroda ne uzimam pare ako mu ne mogu pomoći", navodi ovaj Trebinjac.

Nasljednike ima, ali nije siguran hoće li oni nastaviti porodičnu tradiciju. Vremena su drugačija, a i branje čaja nije nimalo lak posao jer iziskuje dosta vremena, truda i putovanja.

Da bi jedan čaj zadovoljio kupca, pored toga što se treba ubratiti u prirodi, neophodno ga je naknadno prebrati - prečistiti i osušiti i tek tada se pakuje i spreman je za prodaju.

"Samo kretanje kroz prirodu je relaksacija i nije mi teško da po najvećoj vrućini uberem čaj. Tako, na primjer, neven, bere se po najvećoj vrućini, jer mu se ujutro skupi cvijet, a rascvjeta po najvećoj žegi", kaže Mladen.

Pojašnjava i da se trave ne valjaju brati kad su rosne, jer će pocrniti i izgubiti prirodnu boju.

Na kraju nam pojašnjava da sezonu branja održava po brdima oko Trebinja, hercegovačkom kamenjaru, Tjentištu, Popovom polju, Crnoj Gori.

"Zna se desiti da neki čaj ove godine nađem u Popovom polju, a dogodine ga nema, pa moram ići u Crnu Goru ili na neka druga brda da bih ga našao", pojašnjava Mladen.