NARODNA PREDANJA O NAŠEM KRAJU Hercegovina – u kamenu i srcu

Autor: Velibor Šipovac Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 03. 11. 2015. - 21:01h

Zahumlјe, Humska zemlјa i Hum, nazivi su pod kojima su se u određenom periodu podrazumijevali određena teritorija i određeni državno-pravni identitet današnje Hercegovine.

hercegovina

Ne postoje pouzdani podaci od kojeg vremena je naselјeno područje Hercegovine. Po arheološkom blagu, lokaliteti vezuju istoriju od predhrišćanskog vremena. U jednom dobu i Rimlјani imaju svoj uticaj na tlu Hercegovine. Ostaci njihovih naselјa se nalaze na ušću Neretve, oblasti Trebinja, Bileće, Nevesinja, …

Teritorija kojom je vladao „Herceg od Svetog Save“ predstavlјala je do pred kraj 14. vijeka integralni dio države Nemanjića, te su većina stanovništva bila pravoslavni hrišćani.

Na teritoriji današnje Hercegovine, Stefan Nemanja, kasnije i njegovi potomci, odigrali su važnu ulogu jedne istorijske epohe, naročito u učvršćivanju pravoslavne crkve. Istorija i tradicija su u čvrstoj vezi Nemanjića i Hercegovine. Prema narodnom predanju Ljubomir kod Trebinja, pominje se kao mjesto Nemanjinog porijekla. Isto tako, Popovo polјe kažu da je dobilo ime po popu Stevanu, pretku Nemanjinom.

I o samom postanku i imenu Hercegovine, svoje tumačenje imaju i narodna predanja. Jedno predanje kaže da se anđelima iznad Hercegovine pocijepala torba sa kamenjem. Po nekim turskim pričama, Hercegovina je dobila ime po riječi „herseng“ što znači „kamenje“.

Termin Hercegovina vezuje se za drugu polovinu 15. vijeka. Prvi titularni herceg bio je Stefan (Šćepan, Stjepan) Vukčić Kosača. Bio je vrlo interesantna i tajanstvena ličnost svoga vremena. Proglašen je za „Hercega od Svetog Save“ i po njemu zemlјa se nazvala Hercegovinom. Zauzimala je prostor od Cetine do Lima i Morače na jugoistoku, od Neretve do ušća Lima na sjeveru, kao i Duvno i dio Livanjskog polјa. Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu Blagaju, na izvoru rijeke Bune.

Komentari

Cudno da autor ne kaze da ‘Herceg’ znaci ‘Vojvoda’ na njemackom (pise se Herzog). I stvari su onda mnogo jasnije.
Tako da Hercegovina nije nista drugo nego „Vojvodstvo Svetog Save“.
A zena hercega se zvala ‘hercežica’, tako negdje pise, mozda i na wikipediji, mada je ona nepouzdana za istoriju i za bilo sta oko cega se preplicu politicki interesi.

Odgovori

Za postovanu redakciju:
Odlicno pa imate ovaj link na sve nastavke iz serije, pod ‘Oznake’. Ali moze jos malo bolje.
Suvise mi se ova slova (font) za „Oznake:“ i tekst u toj liniji cine sitni i neuocljivi. Tako bar meni izgleda na Firefox browseru (ne starijem od 3 mjeseca). Nigdje nisam vidio da se ovako sitna slova koriste za link, a citao sam desetine ako ne i stotine raznih sajtova sa vijestima iz raznih krajeva svijeta.
Jednostavno receno slova iz linije „Oznake:“ su mnogo manja od slova iz teksta i veliki procenat ljudi nece ni obratiti paznju na tu liniju, izgleda kao nesto nebitno, kao da nije ni namijenjeno citaocima (nesto kao ‘Copyright’, Trademark i slicno). Mnogi ni ne vide ta sitna slova.
Eto Vi poredite linkove na dnu nekih poznatijih svjetskih portala pa sami zakljucite.
Mozda cak bi se i ova rijec „Oznake:“ mogla zamijeniti necim sto bolje sugerise da se radi o clancima iz iste serije. Ne pada mi sada na pamet pravi izraz. Mozda „Vezani članci“, sto ovdje i jeste slucaj.
Ovo „Oznake:“ zvuči kao „Tags“ („tagovi“) na kraju teksta, ali se ovdje radi o linkovima, ne o kljucnim rijecima iz teksta (da olaksaju njegovo nalazenje pri pretrazi, kao npr. na dnu clanaka na sajtu: http://rs.sputniknews.com/).

Odgovori

Tekst je jako povrsan i obiluje nepreciznostima, losim podacima i neutemeljenim konstatacijama. Hum nikad nije bio sinonim za Hercegovinu nego jedan njen (zapadni) dio. Bilo bi dobro da o istoriji pisu oni koji ponesto i znaju o njoj.

Odgovori

Pisanje članaka, a posebno serijala, iz ove oblasti trebalo bi da donesu nešto novo, nešto što čitaoci do sada nisu inali priliku da saznaju. U ovom ne pročitah ništa novo. Iznosite podatke koji su odavno i svima poznati, a naročite Hercegovcima. Da ne kritikujem previše posebno uvodni članak. Možda će kasniji članci biti sadržati manje poznate informacije o temi o kojoj pišete.
Zahumlje, Humska zemlja i Hum nisu isto. A trebalo je a date i značenje reču Hum, planina, brdo.
Kažete da se tim nazivima podrazumeva određena teritorija. Morali ste da date granice te teritorije da bi svima bilo jasno.
Spominjete predhrišćansko vrijeme. Vjerovatno mislite na staru eru. Prvi vijekovi nove ere nisu hrišćansko vrijeme. Hrišćanstvo se u Evropi učvrstilo znatno kasnije, pa tek od tada možemo govoriti o hrišćanskom vremenu u Evropi.
Da ne dužim sa analizom, a ima o čemu da se polemiše. Ako sljedeći članci budu ovako neprecizno i mlako napisani, biće to od onih članaka koji su napisani samo da bi bili napisani.

Odgovori

Kada ste već pomenuli Kosaču evo jednog interesantnog podatka iz vremena njegove vladavine, a vezano je za trebinjsko oblast. Inače Hercegovina nije dobila ime po njemu, nego po tituli Herceg.
U istorijskim izvorima koji svjedoče o posljednjim godinama postojanja srednjovjekovne oblasti Hercegovine, koja je bila posjed oblasnog gospodara Stefana Vukčića Kosače, često se pominje Žarko Humski. Pripadao je porodici Vlatkovića koja je na istorijskoj sceni imala nekoliko velikaša, i bila je u vazalnim odnosima prema Kosačama sa kojima je bila u stalnim sukobima. A te sukobe podgrijevali su svi oni koji su kao i Vlatkovići bili u neprijateljskim odnosima sa Hercegom Stefanom, a naročito je to činila Dubrovačka Republika. Vlatkovići su, kako smatra Vinko Foretić, bili samostalni u odnosu na oblasne gospodare Kosače, a godine 1466. stavili su se pod okrilje ugarskog kralja Matije. Izgleda da je u to vrijeme ova porodica prihvatila i rimokatoličku vjeru a jedan od Žarkove braće, knez Andrija Vlatković pristupio je 1458. godine franjevačkom redu gdje je dobio ime Avgustin, ostavši među franjevcima samo dvije godine, a onda se vratio svojoj ženi. Izgleda da je Avgustin, ili Fragustin kako su ga zvali savremenici, bio labilna ličnost; godine 1482. prihvatio je vrhovnu vlast Turaka, a neki smatraju da je tada bio prešao i na islam, a onda se opet vratio rimokatoličanstva, do kraja života zadržao svoje redovničko ime, i sahranjen je u manastiru Zaostrog. Izgleda da ga je nadživio brat Žarko koji je umro u dubokoj starosti 1498. godine.

Odgovori

Mislim da je pozitivno sto se ovakvi tekstovi pojavljuju. Prvenstveno radi toga sto mnogi koji ne trebaju prisvajaju Kosacu i ovim vidom borbe cini se objelodanjivanje istine i utvrdjivanje istorijskih cinjenica u svijesti naroda. Ne treba „sveznalice“ i „profesori istorije“ da ocjenjuju tekstom povrsnim. Svi imaju pravo da pisu, pa i oni da daju opsirnije i tacnije podatke ako imaju neki ili misle da imaju. Meni je bitno kao hercegovcu da procitam i ono sto znam, kao i da naucim ono sto ne neznam, bilo to povrsno ili detaljno. Kome se ne svidja nek ne cita. Sve u svemu, podrzavam da ima ovakvih tekstova.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja