ŠTA PIŠU TREBINJSKI ‘ISTORIČARI’ Ovaj prostor su naseljavali Mongoli ili crnci!

Autor: Redakcija i saradnici Foto: TrebinjeLive
TREBINJELIVE 23. 10. 2015. - 8:27h

Do sada su o Trebinju kroz istoriju, koliko znamo, napisane nekolike knjige. Između ostalilih, to su i naslovi Ante Figurića iz 1930. godine i Vojislava J. Koraća iz 1966. godine.

Trebinje grad

Poznato je da je istorija je nauka koju stalno treba dopunjavati i mijenjati shodno novim arheološkim, antropološkim i genetskim otkrićima. Imajući u vidu nova otkrića iz pomenutih naučnih grana, neophodno je napisati i novu knjigu o istorijatu Trebinja, a sve u slavu našeg grada.

A da biste se uvjerili zbog čega na tome insistiramo, analiziraćemo samo donekle knjigu Vojislava J. Koraća. Sigurni smo da je želio najbolje i sve iz velike ljubavi prema Trebinju.

Uz dužno poštovanje prema gospodinu Koraću, moramo reći da nije bio istoričar, a koristio je i pogrešne izvore. Ni mi koji pišemo ove redove nismo istoričari, ali kao i on iz velike ljubavi prema Trebinju pokušavamo da ispravimo greške koristeći sada dostupne izvore i najnovija naučna saznanja.

Koristeći uglavnom Ćorovića, Jiričeka, Račkog i slične, Korać nije, i pored dobre volje, mogao da dođe do ispravnijih zaključaka, te su neke činjenice koje navodi u svojoj knjizi prevaziđene, a neke čak i nedostojno napisane. Svojim radom je, to je sigurno, ipak dao veliki doprinos istoriografiji Trebinja.

Knjigu ćemo analizirati jer je današnji trebinjski istoričari svesrdno nude kao vrhunac istoriografije i tačnosti podataka o našem gradu.

Već na stranici 12. navodi Tračane i Ilire kao najstarije stanovnike naših krajeva i još za Ilire kaže da su se u ove krajeve doselili u X vijeku prije n.e. iz sjeverne Evrope. O njima smo ponešto pisali, ali evo šta navodi Neuclerius-Generat  27. g. prije n.e. pišući o ratu cara Avgusta u Panoniji.

On Panonce, Tote, Dalmate, Ilire i druge naziva zajedničkim imenom Sklavi – “Sloveni”. Tacit u svojoj Istoriji stanovnike Helma (Balkana ) naziva:  Vendi, Dalmati, Servi, Panoni, Boji, Iliri, Mezi, Raci(Rasi) Sarmati, Svebi. Ptolomej navodi da su “Sarmatie populi Zurbi”. Neki su dobili ime po pokrajinama, drugi po plemenima i sl., ali u svim ovom nazivima se krije pravo ime helmskih SRBA.

Već na sljedećoj stranici iznosi mišljenje izvjesnog M.Hoernes-a /Austrijanac/ koji misli da su u Hercegovini živjeli crnci ili Mongoli. Šta reći na ovo!?

Na 11. stranici knjige 1966. godine  navodi se da se Starčevačka kultura pojavila u Srbiji oko 3000 godina prije n.e. Međutim, danas se pouzdano zna da se Starčevačka kultura pojavljuje od 6500 godina prije n.e.

Helm je bio centar uticaja i kulture toga doba, a te uticaje je izvršio čovjek Homo helmikus Cro magnon-Dinaric rase (mada bi pravilnije bilo Vinčačke ili Podunavske rase), brahikefalan sa kolijevkom na Helmu od početka neolita.

Jedna od stabilnih antropoloških grupa je Iliri-Srbi-brahikefalni. Helm je jedino mjesto u Evropi na kome je od početka neolita živio ovaj antropološki tip i jedino mjesto sa koga se mogao širiti.

Hercegovci, pa naravno i Trebinjci, pripadaju ovom antropološkom tipu, a i genetika je to potvrdila. Svaki čovjek danas može da se izjasni i kao ‘Marsovac’, ali prije svega antropologija i genetika su neumoljive nauke koje tačno određuju kome narodu ko pripada.

OVDJE MOŽETE PROČITATI VIŠE O GENETICI HERCEGOVACA – DNK analiza otkrila odakle potiče stanovništvo Hercegovine.

O tome koliko je ljudi tada živjelo u Evropi pisali smo u prošlom članku. Iz Helma se i ljudska vrsta i civilizacija širila Evropom. O kakvoj onda priči može biti da su Iliri došli sa sjevera Evrope, da nisu došli iz Njemačke!?

Kako su istoričari spremni na sve da bi se možda i nesvjesno dodvorili Bečko-germanskoj školi evo primjera iz Koraćeve knjige.

Na stranici 16. daje se opis Ilira i navodi da su bili golema lica, imali su visoki i snažan stas, te da su spremni uvijek srnuti u boj i pogibiju. Kaže se da su bili slaba uma, nevješti varci i lukavštini. Dalje se kaže da su bili na glasu radi pijanstva i da su raspasivali kaiševe da bi mogli dalje piti…Žene vode pijane muževe kući…Pa i one same učestvuju kod tih orgija i slobodno nazdravljaju kome hoće.

-Na stranici 21. se kaže: “Tako je prestao i posljednji pokušaj ilirskog otpora, tako da Rimskom gospodstvu u našim krajevima ništa više nije stajalo na putu”.

-Na stranici 33. se kaže: „U doba Justinijana (527-565) javlja se prvi upad Slovena na Balkansko poluostrvo. Jedna njihova grupa je 550.godine prešla, napustivši namjeru da napadne Solun, preko mnogih planina i prodrla u Dalmaciju; opljačkala je i opet se vratila u svoj prekodunavski kraj. Pored neprestanih ratova i stalnih upada raznih varvarskih naroda, naši krajevi su u ovom vremenu bili izloženi i čitavom nizu drugih i teških nedaća“.

-Na stranici 43. se kaže: „Prvi Sloveni se javljaju na granicama dva dijela Rimskog carstva još krajem IV vijeka, ali tek u prvoj polovini VI vijeka stižu u jačim skupinama, kada počinje i posljednja etapa borbe varvarskih naroda protiv antičkog robovlasničkog sistema“.

(…)

Vjerovatno primjećujete da o sopstvenom narodu govori kao o varvarima, a o Rimljanima kao o gospodi. On govori kao da pripada nekom drugom, nepoznatom narodu, i kaže da su Srbi varvari upali u ove naše krajeve. Čije?

Šta će pomisliti neki stranac kada ovo pročita? Šta će misliti o našem narodu kada mi sami o sebo ovako pišemo.

Ipak, knjiga ima jednu vrijednost, a to je nabrajanje brojnih lokaliteta koje je potrebno kompletno istražiti.

Međutim, još jednom ističemo, da je najgore to što pomenutu knjigu nahvali jedan trebinjski “istoričar”.

Koristimo priliku da još jedan termin razjasnimo.

Već nekoliko puta smo upotrijebili riječ ‘Helm’ za Balkan. Zašto? Naziv koji je našem poluostrvu dao njemački geograf (opet Nijemci) A. Zeune  1809. god. po turskom imenu dijela Stare planine je neprihvatljiv.

Ova planina je imala prastaro ime Hemus po srpskoj riječi ‘Hum’ – brdo, planina. Rimljani su imali više poštovanja prema našem poluostrvu. Zvali su ga Catena mundi – Lanac svijeta po Dunavu.

Treba vratiti prastaro ime našem poluostrvu. Na njemu je nastala prva civilizacija Evrope, kao i samo ime kontinenta Evropa. Turski naziv služio je i služi ostalim Evropljanima u pežorativne svrhe.

Prethodni članak iz ovog serijala možete pročitati OVDJE.

/nastaviće se/

TAGOVI:

Komentari

Etimologija riječi Balkan dolazi od riječi balk što znači stjecište, košnica i riječi ani što znači majka. Otuda se može reći da je Balkan stjecište majki, tj. majka naroda Evrope. Balkansko poluostrvo od najranije istorije bilo je prava košnica naroda i plemena istorodnih. Najstariji među njima su Pelasti čija je istorijska prisutnost dokumentovana na područjima današnjeg Balkana, Male Azije i Apeninskog poluostrva. Na tim prostorima nalaze se i Tračani, Iliri, Mezapi, Mizejci, Japodi, Japigi, Pelagonci, Dardanci, Tribali, Vendi odnosno Veneti koji se protežu od Paflagonije u Maloj Aziji, preko današnjeg Balkana, u srednjem Podunavlju, duž Timoka i Morave do Vardara, i dalje preko sjeverne Italije, današnje Švajcarske, Austrije i Njemačke do Baltika, a nauka ih je dokumentovano otkrila kao Slovene, Srbe.

Odgovori

Po toj vasoj verziji porijekla rijeci ‘Balkan“ (Balk + ani) – iz kog je to jezika uzeto?
Koji istoricar stoji iza te tvrdnje?
Ne lici ni na kakav slovenski izraz.
Ja ipak vise vjerujem objasnjenju prof. Jovana Deretica da je to uradjeno od zapadnih istoricara iz razloga ponizavanja i prekida istorijskog kontinuiteta koji bi se imao da se nastavio koristiti stari (latinski) izraz ‘Helm’ ili Hum (srpski). Istorija je uvijek povezana sa (geo)politikom.
Cak ni Turci ga nisu zvali Balkan, nego drukcije, ima u nekom videu od prof. Deretica.

Odgovori

Ovu teoriju iznio je Radivoje Pešić, naš slavni lingvista. On je sistematizovao pismo Vinče, a pisac je legendarne knjige „Optužujem ćutanje“.

Znate li vi kojim jezicima su govorili tih 10 naroda koje pomenuste?
Jesu li se svi razumijevali izmedju sebe, kako su trgovali?
Jesu li to bila plemena istog naroda ili drugi narodi koji su imali druge jezike (nerazumljive jedni drugima), i mozda druge religije (koje)?
Da to nisu mozda imena po regionalnoj pripadnosti, kao npr Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci, Krajisnici i sl?
Da li ima isto toliko raznih naziva za recimo Germane u istoriji? Kazu ljudi da i danas Nijemci skoro ne razumiju jedni druge ako pricaju lokalnim dijalektima. Nas su u istoriji ucili da su to bile sve „germanska plemena“. Ali ne govore da su u anticko doba zivjela na Balkanu „Slovenska plemena“. Izgleda to nije slucajnost, nego vrlo smisljeno, da se Srbi i ostali Sloveni pokazu kao uljezi u tudjoj zemlji, varvari, neki ljudi stigli iz mocvara iz neke nedodjije gdje su pod vodom disali na trske, sto ne rade ni oni najprimitivniji u toplom Amazonu.
Vidite svi Slovenski narodi zovu Nijemce istim imenom, jer nisu razumjeli njihov jezik (a izmedju sebe su se ocigledno razumijevali, bolje nego danas, zbog evolucije jezika). Sto moze znaciti jedini (ili rijetki) koji nisu govorili njihov jezik, a zivjeli su blizu njih, su bili Nijemci, bar u zapadnijim krajevima.

Odgovori

Ilija ti pitaš i daješ odgovor i to tačan, pa nemam šta da dodam. A što se tiče Germana evo jednog interesantnog podatka. Američki lingvista M. Svedeš, osnivač glotohronologije, kaže u svom naučnom radu da se germanski jezik odvojio od slovenskog prije 4000 do 5200 godina.

A evo i jednog važnog i interesantnog detalja povezanog sa istorijom Trebinja.

U X vijeku knez Mihajlo Višević, gospodar Zahumlja i Trebinja, sa svojim trupama prelazi Jadransko more i nastanjuje oblast Gargano, u današnjoj Italiji, ali miroljubivim putem. Poznato je da su u primorskim mjestima Devije, Veste i Varena živjeli Srbi. Na ovim područjima i danas žive potomci bratstva: Milići, Antići, Paštrovići, Pešići, Markovići, Vučunići, Anđelići i drugi. Ova i mnoga druga bratstva sačuvali su svoja nacionalna obilježja kroz vijekove, tako da ih, uprkos asimilacijama, istraživači prepoznaju sve do današnjih dana. Svakako ne u potpunosti, ali dovoljno da bi skrenuli pažnju na svoje srpsko porijeklo.

Iz knjige A. Guillou, La culture Slave dans le catepante d Italie iz 1978. godine.

Zamislite da odete kod doktora a on vas leči po principu od pre 100 godina. Tako se ponašaju i današnji istoričsri. Čvrsto se drže znanja stečenog na fakultetu i ne prate nalnovija otkrića iz svoje nauke i nauka koje su bitno povezane sa istorijom.

Odgovori

@Marko,
hvala na informaciji.
Evo ovdje imate (podebelu) besplatnu knjigu o Slovenima na tlu danasnje Njemacke i toponimima koji su ostali, koji su svjedok toga:
https://svarogi.files.wordpress.com/2014/09/154877538-rex-germanorum-populus-sclavorum-ivo-vukcevic.pdf
Dr Deretic je vrlo pohvalno govorio o ovoj knjizi, navodio da ima preko 1,500 (ili neki veci broj) referenci odakle je materijal skupljan.
Ne bi bilo lose, ko je u prilici, prosiriti ovo medju skolovanije Nijemce a i Slovene sto granice sa Nijemcima. Sto Deretic rece „Nijemci mogu biti Arijevci samo onoliko koliko su Srbi“.

Odgovori

Iz ove oblasti preporučujem knjigu Ivo Vukčevića – SLOVENSKA GERMANIJA.

Odgovori

Upravo je ovo ta knjiga Iva Vukčevića: „Rex Germanorum, Popolos Sclavorum“ , samo na engleskom.
Prvo je bila objavljena na engleskom, pa je onda neko preveo na srpski.

Odgovori

Na srpskom ju je objavila izdavačka kuća „Pešić i sinovi“. Kako sam načuo, do kraja godine ova izdavačka kuća održaće prezentaciju svojih knjiga u Trebinju. Imaćeš priliku da se upoznaš sa njihovim antologijskim izdanjima: „Prirodno-fizička geneza Srba“, „Optužujem ćutanje“, „Odiseja čoveka sa Helma“ i mnogim drugim.

Pozdrav

Odgovori

Hahahahahahahahahahah

Odgovori

Ovim „duboko umnim komentarom“ u potpunosti si opovrgao sve navode iz teksta. Pozdrav od nekog ko se trudi da zna.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja