Trebinjsku mediteransku klimu, sa velikim brojem sunčanih dana u godini, mještani, braća Božo i Radoslav Vlačić, iskoristili su da pokrenu proizvodnju smokava.

gazdinstvo vlacic

Na svom imanju zasadili su 400 stabala ovog veoma ukusnog južnog voća, koje se bere bar mjesec i po dana.

Na prvoj plantaži smokava u Hercegovini braća Vlačić su zasadila sve autohtone sorte, od petrovače koja sazrijeva početkom ljeta, preko sušalica i šaragulja, pa sve do zimice koja sazrijeva u kasnu jesen. Na ideju o bavljenju ovim biznisom braća su došla, takoreći, slučajno.

Božo Vlačić kaže da je obilazeći prodavnice u rafovima vidio uvozne smokve iz Alžira, Turske i Grčke, a kod nas, kaže, smokva rađa skoro na svakom koraku, na obodima njiva, vinograda ili kraj puta.

"To nas je opredijelilo da krenemo sa proizvodnjom ovoga voća", kaže Božo.

Vlačići su od smokve napravili vlastiti brend, koji su zaštitili. Raspolažu sa širokom paletom proizvoda.

Božov brat Radoslav nabraja da, kao prvo, suše smokve, a od svježih smokava prave slatko, džem i pekmez.

"Od suve smokve proizvodimo rakiju smokovaču, a koristimo ih i u kombinaciji sa hercegovačkim sirom, što je novitet na ovim prostorima", dodaje Radoslav.

Studentkinja Sanja Golijanin pomaže Vlačićima oko pripremanja slatka od smokava.

"Kao prvo smokve se operu i ogule, stave u šećer i još neke sastojke i ostave da odstoje dvanaestak sati", otkriva Sanja recept.

Da bi podstakli proizvodnju smokava u svome okruženju Vlačići se bave proizvodnjom sadnica, koje će, kako kažu, besplatno dijeliti zainteresovanima, a, pored toga, planiraju da prošire zasade na svom imanju da bi za nekoliko godina proizveli oko 30 tona smokava.