Posta-Trebinje-1-1024x614.jpg

Pošta i sportska kladionica već više od tri godine dijele zgradu u centru Trebinja, a Poštama Srpske taj zakup donosi 24.012 KM godišnje bez PDV-a. Poslovna računica je jasna, ali od javnog preduzeća mora se očekivati da pri izboru zakupca vodi računa i o društvenoj odgovornosti.

U objektu u Srpskoj ulici broj 2, u kojem su smješteni sjedište Radne jedinice Trebinje i pošta 89101, kompanija „WIN RS“ d.o.o. Banjaluka koristi 145 kvadratnih metara prizemlja. Prema odgovoru koji su Pošte Srpske dostavile BL portalu, ugovor o zakupu zaključen je 15. marta 2023. godine.

Neobičan spoj javne poštanske službe i sportskog klađenja bio je povod da od preduzeća zatražimo odgovore o načinu izdavanja prostora, cijeni zakupa i uslovima za rad kladionice. Posebno pitanje odnosilo se na blizinu Osnovne škole „Vuk Karadžić“.

Prostor izdat bez javnog poziva

Pošte Srpske odluku o izdavanju objašnjavaju time što površina objekta prevazilazi njihove potrebe za obavljanje registrovane djelatnosti. Dio prostora koji im nije neophodan odlučile su da izdaju i tako ostvare dodatni prihod.

Javni poziv za izbor zakupca nije raspisan. Iz preduzeća tvrde da takvu obavezu nisu imale.

„Prilikom izdavanja navedenog poslovnog prostora nije sproveden javni poziv, s obzirom na to da Preduzeće nije bilo u obavezi da sprovodi postupak javnog poziva prilikom davanja poslovnog prostora u zakup“, naveli su iz Pošta Srpske za BL portal.

Mjesečna zakupnina iznosi 2.001 KM bez PDV-a, odnosno 13,80 KM po kvadratu. Na godišnjem nivou to je 24.012 KM bez PDV-a. Novac, kako pojašnjavaju, nema posebnu namjenu, već ulazi u ukupne prihode preduzeća.

Odvojeni ulazi, škola u blizini

Iz Pošta naglašavaju da su poslovni prostori fizički odvojeni, sa zasebnim ulazima, sanitarnim čvorovima i parkingom. Navode i da ne postoji zakonska zabrana da više pravnih lica posluje na istoj adresi ako svako ispunjava propisane uslove.

Pozivaju se na član 11. ugovora, kojim je zakupcu zabranjeno obavljanje konkurentske, odnosno iste ili slične djelatnosti kojom se bave Pošte Srpske. Kladionica, tvrde, ne ometa pružanje poštanskih usluga niti redovno poslovanje preduzeća.

Na pitanje o blizini Osnovne škole „Vuk Karadžić“, odgovaraju da Zakon o igrama na sreću Republike Srpske ne propisuje minimalnu udaljenost kladionica od obrazovnih ustanova. Prema njihovom obrazloženju, ne postoji ni zabrana rada kladionice u poslovnom objektu u kojem je smješteno javno preduzeće.

Za rad su potrebni licenca priređivača i posebno odobrenje za poslovnu jedinicu. Zakon, između ostalog, zahtijeva dokaz o pravu korišćenja prostora i ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova. Iz Pošta navode da je kompanija „WIN RS“ pribavila potrebna odobrenja nadležnog Ministarstva finansija i Republičke uprave za igre na sreću.

Istovremeno, isti zakon zabranjuje mlađima od 18 godina i učešće u igrama na sreću i ulazak u kladionice.

Društvena odgovornost se ne mjeri samo zakupninom

Odgovori Pošta objašnjavaju njihovu poslovnu računicu i pravno obrazloženje zakupa. Ipak, ostaje pitanje kriterijuma po kojima javni sektor bira kome će ustupiti svoje prostorije.

Klađenje je društvena pošast čije posljedice mogu daleko prevazići izgubljeni novac. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da kockanje može ugroziti zdravlje, izazvati ozbiljne finansijske teškoće i narušiti porodične odnose. Štetu mogu trpjeti i članovi porodice osobe koja se kocka.

Javna preduzeća bi zato morala pažljivije da razmisle kakvim djelatnostima otvaraju vrata. Kada kladionici izdaju prostor, ona svojim poslovnim izborom omogućavaju da se igre na sreću nude i pod njihovim krovom. Blizina osnovne škole dodatni je razlog da takva odluka bude predmet ozbiljnog preispitivanja.

Zakonska dozvoljenost djelatnosti ne oslobađa javni sektor odgovornosti da procijeni njene društvene rizike. Odvojeni ulazi uređuju korišćenje zgrade, ali ne daju odgovor na pitanje da li je kladionica primjeren zakupac prostora javnog preduzeća.

Pošte Srpske, kao i druga javna preduzeća, morale bi da biraju zakupce misleći i na zajednicu u kojoj posluju. U toj računici 24.012 KM godišnje ne bi smjelo da bude jedino mjerilo.