UN.jpeg

Zasjedanje Generalne skupštine UN pokazalo je da se najvažnije odluke danas dogovaraju mimo glavne dvorane, da dvostruki aršini prema Srpskoj nisu izuzetak nego pravilo, te da Republika Srpska u novom poretku mora govoriti sopstvenim glasom, saopštila je Kancelarija za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Opšta debata 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja se ove sedmice održava u Njujorku, nije ponudila zajednički pravac. Već sama tema zasjedanja – „Obnova povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje isporučuju za sve“ – ukazuje na izazove sa kojima se ova organizacija suočava. Osam decenija nakon osnivanja, UN su suočene sa ratovima, humanitarnim krizama, slabljenjem povjerenja i dubokim promjenama u međunarodnim odnosima, prenosi Glas Srpske.

Vodeće svjetske sile su sa govornice UN otvoreno dovele u pitanje ulogu pojedinih međunarodnih institucija, dok se prijedlozi reforme Savjeta bezbjednosti i dalje suočavaju sa složenim političkim interesima država članica. Ocjene o tome koliko je multilateralni sistem efikasan razlikuju se među državama, a debata o njegovoj reformi jedna je od centralnih tema ovogodišnjeg zasjedanja.

Bilateralni dogovori mimo skupštinske sale

Stvarna diplomatija se, međutim, odvijala van sale Generalne skupštine – u bilateralnim razgovorima velikih sila, susretima na najvišem nivou i kroz sporazume potpisane na marginama zasjedanja. Takav razvoj događaja, prema ocjeni autora, pokazuje da bilateralni dogovori sve više dobijaju na značaju u rješavanju najvažnijih međunarodnih pitanja.

Ova sedmica pružila je više primjera neujednačenog pristupa istim načelima. Pravo naroda na samoopredjeljenje u različitim kontekstima ima različit politički i pravni tretman, dok se pitanja ustavnog položaja Republike Srpske i njenih nadležnosti različito tumače unutar BiH i van nje.

Ono što slabi nije samo autoritet UN, već i model u kojem su međunarodni akteri imali značajnu ulogu u određivanju političkih rješenja u pojedinim državama i regionima. Iz Vašingtona su stizale poruke o promjeni pristupa spoljnoj politici i smanjenju oslanjanja na pojedine oblike intervencionizma. Pitanje budućnosti međunarodnog prisustva u BiH zato se sve više vraća na odgovornost domaćih političkih aktera.

Aktivan pristup srpske diplomatije

Republika Srpska pri tome ne osporava ni slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma ni poredak UN. Ujedinjene nacije ostaju jedna od ključnih institucija multilateralnog sistema, ali se istovremeno suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Stav Srpske je da se pravila moraju primjenjivati jednako na sve. Problem nije u postojanju pravila, nego u njihovom proizvoljnom tumačenju i primjeni.

Srpska diplomatija je svjesna da je dio sistema UN i da ima pravo da ga, zajedno sa partnerima, gradi i unapređuje. Srpska više ne bi trebalo da bude nijemi posmatrač odluka koje se tiču njenog položaja, već da nastoji da svoje stavove aktivno predstavi međunarodnoj javnosti.

Rezultati koje Republika Srpska ostvaruje na međunarodnom planu – uključujući kontakte sa različitim međunarodnim akterima i predstavljanje tema važnih za Srpsku – dio su njene diplomatske aktivnosti. Među njima je i izložba „Upoznajte srpsko stradanje“, koju je Memorijalni centar Republike Srpske 22. septembra predstavio u Kongresu SAD.

Sedmica Generalne skupštine UN potvrdila je da se međunarodni odnosi mijenjaju i da države i politički akteri nastoje da u novom okruženju zaštite sopstvene interese. U taj proces Republika Srpska nastoji da uđe aktivnije, gradeći sopstveni glas u međunarodnoj zajednici. Zadatak nije proglašavanje pobjede, već strpljiv i kontinuiran rad na zaštiti interesa Republike Srpske i predstavljanju njenih stavova u međunarodnim institucijama, zaključuje se u tekstu.