Dodik.jpeg

Saslušanje zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Danijela Dž. Lotona pred Komitetom za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD nije donijelo rezultate kakvima su se nadali politički krugovi u Sarajevu.

Najglasniji u zahtjevima da se razmotri ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku bio je kongresmen Bil Kejting, poznat po ranijim sastancima sa ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i nekadašnjim ambasadorom Svenom Alkalajem. Kejting je tokom rasprave problematizovao odluku Vašingtona o ukidanju sankcija, navodeći Dodikove ranije izjave o Dejtonskom sporazumu, visokom predstavniku i njegove posjete Moskvi, upitavši da li će administracija Donalda Trampa ponovo posegnuti za kaznenim mjerama, prenosi ATV.

Loton je na takve zahtjeve odgovorio uzdržanim i jasnim diplomatskim stavom.

„Želim da vas uvjerim da Sjedinjene Američke Države čvrsto podržavaju mir i stabilnost koju je donio Dejtonski sporazum. Međutim, naš fokus je na konkretnim djelima, a ne na retorici. Odluka da se uklone sankcije Dodiku i ljudima oko njega rezultirala je rješavanjem duboke krize u BiH. Milorad Dodik se povukao sa funkcije predsjednika Republike Srpske, Narodna skupština RS je povukla sporne zakone, a on nije kandidat na predstojećim oktobarskim izborima. Suštinski razlog za postojanje sankcija time je prestao”, naglasio je Loton.

„Era nametnute izgradnje nacija je završena”

U svom zvaničnom izlaganju američki diplomata je podvukao da je Vašington promjenio dugogodišnju paradigmu prema BiH, podsjećajući na poruke sa obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

 Kraj intervencionizma: Era spolja nametnute izgradnje nacija zvanično je završena i SAD više ne izdvajaju neograničene resurse za nerealne ciljeve.

 Lokalna odgovornost: Politički lideri u BiH pozvani su da samostalno definišu rješenja za unutrašnje probleme kroz pragmatične inicijative.

 Pogled ka budućnosti: Partnerstvo SAD biće usmjereno isključivo na one snage koje su okrenute budućnosti, a ne na oživljavanje starih istorijskih sukoba.

Status OHR-a: Međunarodna uprava nakon 30 godina nije željeno stanje

Na pitanja predsjedavajućeg Podkomiteta za Evropu Kita Selfa u vezi sa budućnošću Kancelarije visokog predstavnika (OHR) nakon što je Kristijan Šmit podnio ostavku, Loton je napomenuo da funkciju vrši američki diplomata u svojstvu zamjenika, s obzirom na to da unutar Evropske unije nije bilo konsenzusa o novom kandidatu.

Na pitanje o eventualnom potpunom gašenju OHR-a, Loton je iznio jasan stav američke administracije:

„Ne mogu predviđati vremenske okvire, ali međunarodna supervizija 30 godina nakon završetka rata svakako nije stanje koje želimo dugoročno da vidimo u jednoj zemlji”, zaključio je Loton.