Rim2.jpeg

Italijanska prestonica ovih dana u znaku je svjedočanstava o srpskom stradanju tokom ratova devedesetih godina. U okviru međunarodne digitalne kampanje „Upoznajte srpsko stradanje”, koju organizuje Memorijalni centar Republike Srpske, sadržaji i dokumenti o zločinima nad srpskim narodom prikazuju se na frekventnim i najznačajnijim lokacijama širom Rima.

Kampanja obuhvata ključne tačke italijanske metropole — postavljena je na Pjaci dela Republika i Via Nacionale, u blizini čuvene tvrđave Kastel Sant’Anđelo, na Lungotevere Prato i Lungotevere Testačo, kao i na Via Gregorio VII, u neposrednoj blizini Vatikana. Na ovaj način, priča o nevino stradalim srpskim civilima svakodnevno dolazi do desetina hiljada građana Rima i stranih turista iz cijelog svijeta.

Rim1.jpeg

Borba protiv selektivne pravde i političkih pritisaka

Direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić ističe da je probijanje medijskih i geografskih granica osnovni zadatak ove institucije, posebno u trenutku kada se na srpski narod konstantno vrše politički pritisci.

„Jednostavno, ne smijemo da dozvolimo da bilo ko u svijetu određuje koje će žrtve biti pomenute, a koje prećutane, i da političke odluke postanu zamjena za istorijske činjenice. Ako se govori o žrtvama, onda se moraju pomenuti sve žrtve. Ako se traži suočavanje, svi se moraju suočiti i zapitati se zašto niko nije odgovarao za brojne i masovne zločine nad Srbima”, poručio je Bojić.

Italija kao važna evropska adresa

Odabir Rima ima posebnu političku i društvenu težinu. Italija je ne samo vodeća država Evropske unije već i zemlja koja je decenijama neposredno angažovana na Balkanu, posebno kroz značajno učešće njenog vojnog kontingenta u misiji KFOR na Kosovu i Metohiji.

Lorenco Bernaskoni, istraživač u italijanskoj Fondaciji „Makijaveli”, ocjenjuje da javnost u Italiji i dalje nedovoljno poznaje tragična dešavanja iz novije balkanske istorije, zbog čega ovaj projekat ima izuzetan značaj.

„Rat u bivšoj Jugoslaviji bio je jedna od najkrvavijih stranica novije evropske istorije, o kojoj mi u Italiji i dalje često znamo premalo. Doprinos Memorijalnog centra Republike Srpske je dragocjen, jer daje glas onim žrtvama koje neposredno nakon sukoba nisu dobile medijski prostor. Sukob je pogodio sve narode, ali se o srpskim civilnim žrtvama neopravdano dugo ćutalo”, naglasio je Bernaskoni.

Više od 1.500 prikupljenih svjedočanstava

Rad Memorijalnog centra počiva na autentičnoj istorijskoj i dokumentarnoj građi — do sada je arhivirano više od 1.500 audio-vizuelnih izjava i svjedočenja o progonu civila, gubitku najmilijih i trajno uništenim životima.

Nakon uspješnih predstavljanja u Njujorku i Beču, Rim predstavlja novu ključnu etapu u upoznavanju svjetske javnosti sa razmjerama srpske golgote. Projekat se sprovodi uz podršku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.