Sutjeska.jpeg

Centar za životnu sredinu podnio je zahtjev za vanredni inspekcijski nadzor na lokalitetu Prijevor, smještenom u samom podnožju planine Maglić unutar Nacionalnog parka „Sutjeska“, nakon što su na ovom zaštićenom području započeti građevinski radovi, probijanje pristupnog puta i izlivanje temelja za nepoznati objekat.

Uzbunu su podigli lokalni mještani i posjetioci koji su svjedočili teškoj mehanizaciji na terenu, postavljajući pitanje ko je i pod kojim uslovima izdao dozvole za gradnju u zoni koja se nalazi neposredno iznad prašume Perućica — jednog od posljednjih i najočuvanijih prašumskih rezervata u Evropi, koji uživa najstroži stepen zaštite, prenosi Buka.

„U pogledu netaknute prirode i biološkog značaja, ovo područje nema premca u našoj zemlji, ali ni šire. Sutjeska je najvrednije prirodno dobro kojim se s razlogom ponosimo i mora biti apsolutni prioritet cjelokupnog društva i države. Svi radovi koji mogu narušiti ili ugroziti ovaj ekosistem moraju biti hitno preispitani i zaustavljeni”, upozorila je Nataša Crnković, koordinatorka programa „Biodiverzitet i zaštićena područja”.

Ćutanje administracije i tajni ugovori

Iz Centra za životnu sredinu ističu da su početkom ove sedmice uputili i zvaničnu žalbu zbog ćutanja administracije.

Naime, resorno ministarstvo nije u zakonskom roku odgovorilo na njihov zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen još 7. jula, kao ni na kasniju urgenciju, kojom je tražen na uvid ugovor potpisan sa preduzećem „Agens”, označenim kao navodni investitor i nalogodavac spornih radova na Prijevoru.

Sjećanje na „Bitku za Sutjesku”

Ova situacija podsjetila je ekološke aktiviste na višegodišnju građansku kampanju „Bitka za Sutjesku”, vođenu u periodu od 2013. do 2016. godine, kada su zajedničkim otporom struke i javnosti zaustavljeni planovi za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki.

„Tada smo zajedno sa stručnjacima zaustavili devastaciju rijeka. Ključno pitanje koje smo tada postavili važi i danas: kako možemo očekivati da sačuvamo druga područja koja nemaju nikakav pravni status, ako nismo u stanju suštinski zaštititi lokalitet pod najvišim stepenom državne i međunarodne zaštite?”, zaključila je Crnkovićeva, uz poziv cjelokupnoj javnosti i institucijama da spriječe dalju devastaciju Nacionalnog parka Sutjeska.