HSP BiH traži zabranu petokrake, dok ustaški simboli i dalje prolaze bez osude

Dvostruki aršini HSP-a BiH: Smeta im petokraka, a na ustaške simbole ćute

Hrvatska stranka prava BiH najavila je pokretanje inicijative za zabranu javnog isticanja i veličanja komunističkih simbola i obilježja u BiH, uz obrazloženje da žele spriječiti glorifikaciju totalitarnih režima.

Iz ove političke stranke najavljeno je da će na prvoj radnoj sjednici novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH predložiti Zakon o zabrani isticanja i javnog veličanja komunističkih obilježja.

Petokraka posebno na udaru

U HSP-u BiH posebno su se osvrnuli na crvenu petokraku, navodeći da ona za brojne porodice ne predstavlja simbol slobode, već stradanja, progona i gubitka domova.

Kako tvrde, pod crvenom petokrakom JNA je razarala hrvatske i bosanskohercegovačke gradove i sela, zbog čega, prema njihovom stavu, ona za mnoge porodice predstavlja simbol stradanja i progona.

Iz HSP-a BiH poručuju da traže ista mjerila prema svim totalitarnim ideologijama.

„Ako u evropskoj Bosni i Hercegovini nema mjesta za veličanje fašizma i nacizma, ne smije biti mjesta ni za veličanje komunističkog totalitarizma“, naveli su iz ove stranke.

Pozivaju se na Evropski parlament

U HSP-u BiH najavljuju da će se prilikom predlaganja inicijative pozvati i na Rezoluciju Evropskog parlamenta o evropskom sjećanju, uz zahtjev da se, kako navode, pitanje simbola uredi bez dvostrukih aršina.

Ističu da njihov cilj nije zabrana istorijskog pamćenja, već zabrana javnog veličanja totalitarnih ideologija.

„Istoriju treba pamtiti, žrtve treba poštovati. Zločine nikada ne smijemo pretvarati u ideale“, poručili su iz HSP-a BiH.

A šta je sa ustaškim simbolima?

Ipak, njihova inicijativa otvara pitanje da li se isti kriterijumi primjenjuju i kada je riječ o ustaškoj simbolici i javnom veličanju ustaškog pokreta.

Dok se crvena petokraka predstavlja kao neprihvatljiv simbol, u javnosti se godinama pojavljuju ustaška obilježja, pozdravi i ikonografija, a posebno su zapaženi slučajevi njihovog isticanja na pojedinim javnim skupovima i koncertima u Hrvatskoj.

Posebne reakcije u regionu izazivale su scene sa koncerata Marka Perkovića Tompsona, na kojima su zabilježeni ustaški simboli i pozdravi.

Zato se postavlja pitanje – ako se traži zabrana javnog veličanja totalitarnih ideologija i ako se insistira na „jednakim mjerilima“, da li bi isti princip trebalo primijeniti i na ustašku ideologiju, njena obilježja i javno veličanje njenih simbola?

U suprotnom, inicijativa za zabranu jednih simbola, uz prećutkivanje drugih, može ostaviti utisak upravo onih dvostrukih aršina na koje se njeni predlagači sami pozivaju.