Novac.jpeg

Od 1.169 do 2.278 KM: Velike razlike u platama među sektorima u BiH

BANJALUKA, SARAJEVO – Prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini značajno se razlikuju u zavisnosti od djelatnosti, a polugodišnji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da se kreću od 1.169 do 2.278 KM, prenose Nezavisne.

Najniža prosječna primanja zabilježena su u sektoru pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, odnosno u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Zaposleni u ovoj oblasti u prosjeku su primali 1.169 KM.

Slijede radnici u građevinarstvu sa prosječnom neto platom od 1.305 KM, dok je u trgovini na veliko i malo, kao i u oblasti popravke motornih vozila i motocikala, prosjek iznosio 1.374 KM.

U prerađivačkoj industriji prosječna plata bila je 1.387 KM, dok su zaposleni u poslovanju nekretninama primali prosječno 1.449 KM.

Nešto veća primanja zabilježena su u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu, gdje je polugodišnji prosjek iznosio 1.453 KM.

U administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima prosječna plata bila je 1.458 KM, dok je u sektoru prevoza i skladištenja iznosila 1.459 KM.

Zaposleni u snabdijevanju vodom, upravljanju otpadom i srodnim djelatnostima imali su prosječnu platu od 1.460 KM. Isti iznos zabilježen je i u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije.

U obrazovanju je polugodišnji prosjek dostigao 1.672 KM, dok su ostale uslužne djelatnosti imale prosjek od 1.704 KM. U sektoru vađenja ruda i kamena prosječna plata bila je 1.874 KM.

Znatno veća primanja imali su zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosjek iznosio 1.954 KM.

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata bila je 2.063 KM.

Zaposleni u javnoj upravi i odbrani, kao i obaveznom socijalnom osiguranju, u prosjeku su primali 2.113 KM, dok je u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti prosjek bio nešto veći i iznosio 2.115 KM.

Na samom vrhu liste nalaze se finansijske djelatnosti i osiguranje, sa prosječnom platom od 2.222 KM, dok su najveća primanja zabilježena u sektoru informacija i komunikacija, gdje je prosjek dostigao 2.278 KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da prosječna plata nije najbolji pokazatelj stvarnog materijalnog položaja većine zaposlenih i da bi medijalna plata dala realniju sliku.

Ipak, on ističe da i dostupni podaci jasno pokazuju određene probleme na tržištu rada.

Prema njegovoj ocjeni, posebno je upadljivo to što su među najslabije plaćenim upravo djelatnosti u kojima poslodavci najviše traže radnike.

Gavran smatra da je upravo niska cijena rada jedan od razloga zbog kojih u ovim sektorima postoji velika potražnja za radnicima, kao i sve veći oslonac na stranu radnu snagu.

On je posebno ukazao na trgovinu, građevinarstvo i ugostiteljstvo, navodeći da visoki prihodi kompanija i cijene usluga ne znače automatski i visoka primanja zaposlenih.

Kako navodi, paradoks predstavlja i činjenica da su cijene nekretnina izuzetno visoke, dok su prosječne plate zaposlenih u sektoru poslovanja nekretninama relativno niske.

Prema njegovim riječima, podaci o platama otvaraju i pitanje odnosa poslodavaca prema radnicima, posebno u djelatnostima u kojima je nedostatak radne snage izražen.

Istovremeno, Gavran ukazuje na to da su primanja u javnoj upravi znatno veća nego u brojnim privrednim sektorima, iako, kako ocjenjuje, uslovi rada i efikasnost nisu uvijek srazmjerni visini primanja.

Podaci tako pokazuju veliki jaz između pojedinih djelatnosti u BiH – od prosječnih 1.169 KM u ugostiteljstvu do 2.278 KM u sektoru informacija i komunikacija.