Doktor.jpeg

10 znakova da štitna žlijezda ne radi kako treba: Ove simptome ne treba ignorisati

Štitna žlijezda je mala žlijezda u obliku leptira koja se nalazi u prednjem dijelu vrata, ali ima veoma važnu ulogu u funkcionisanju organizma. Hormoni koje proizvodi utiču na metabolizam, tjelesnu temperaturu, rad srca, varenje i nivo energije.

Kada štitna žlijezda proizvodi premalo hormona, dolazi do hipotireoze, dok prekomjerna proizvodnja hormona može dovesti do hipertireoze. Oba stanja mogu izazvati brojne promjene koje se ponekad lako pripisuju stresu, starenju ili načinu života.

Prema riječima ljekara, postoji nekoliko svakodnevnih znakova na koje bi trebalo obratiti pažnju.

1. Neobjašnjiv gubitak ili povećanje tjelesne težine

Nagla ili neobjašnjiva promjena tjelesne težine može biti jedan od znakova poremećaja rada štitne žlijezde.

Usporen rad štitne žlijezde može dovesti do povećanja tjelesne težine, dok ubrzan rad može izazvati gubitak kilograma, čak i kada osoba ima normalan ili povećan apetit.

Ipak, promjene u težini mogu imati brojne druge uzroke, pa same po sebi nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze.

2. Stalni umor

Ako se osjećate iscrpljeno čak i nakon dovoljno sna, uzrok bi, između ostalog, mogao biti usporen rad štitne žlijezde.

Nedostatak hormona štitne žlijezde usporava brojne procese u organizmu, zbog čega se mogu javiti malaksalost, nedostatak energije i problemi sa koncentracijom.

3. Stalno vam je hladno ili vruće

Ljudi sa usporenim radom štitne žlijezde često imaju pojačanu osjetljivost na hladnoću, dok oni sa ubrzanim radom mogu osjećati pretjeranu vrućinu i pojačano se znojiti.

Ako primjetite trajnu promjenu u načinu na koji podnosite hladnoću ili toplotu, dobro je razgovarati sa ljekarom.

4. Promjene u radu srca

Hormoni štitne žlijezde utiču i na srčani ritam.

Ubrzan ili nepravilan rad srca, kao i osjećaj lupanja srca, mogu se javiti kod pojačanog rada štitne žlijezde. S druge strane, usporen rad štitne žlijezde može biti povezan sa usporenim srčanim ritmom.

Ukoliko su palpitacije česte ili su praćene vrtoglavicom, nesvjesticom ili drugim tegobama, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.

5. Opadanje i proređivanje kose

Poremećaji rada štitne žlijezde mogu uticati i na ciklus rasta kose, što može dovesti do njenog proređivanja ili pojačanog opadanja.

Promjene se ponekad mogu uočiti i na obrvama.

Međutim, opadanje kose ima brojne moguće uzroke, uključujući stres, nedostatak određenih hranljivih materija, hormonske promjene i određene lijekove.

6. Suva koža i promjene u znojenju

Kod usporenog rada štitne žlijezde koža može postati suva, gruba i perutava, a osoba se može manje znojiti.

Kod ubrzanog rada žlijezde može se javiti pojačano znojenje, kao i toplija i vlažnija koža.

7. Zatvor ili učestala stolica

Štitna žlijezda može uticati i na rad sistema za varenje.

Hipotireoza može usporiti rad crijeva i dovesti do zatvora, dok hipertireoza može ubrzati varenje i izazvati češće pražnjenje crijeva ili proliv.

8. Promjene raspoloženja i koncentracije

Poremećaji rada štitne žlijezde mogu uticati i na raspoloženje i mentalnu energiju.

Kod usporenog rada mogu se javiti lošije raspoloženje, usporeno razmišljanje, problemi sa koncentracijom i nedostatak motivacije.

Ubrzan rad štitne žlijezde može biti praćen nervozom, razdražljivošću, nemirom i problemima sa spavanjem.

9. Promjene menstrualnog ciklusa

Kod žena poremećaji rada štitne žlijezde mogu uticati na menstrualni ciklus.

Usporen rad može biti povezan sa obilnijim ili češćim menstruacijama, dok ubrzan rad može dovesti do slabijih ili rjeđih menstruacija.

10. Oticanje ili kvržica na vratu

Vidljivo ili primjetno uvećanje u prednjem dijelu vrata može ukazivati na uvećanu štitnu žlijezdu, odnosno strumu.

Kvržice na štitnoj žlijezdi takođe mogu izazvati otok ili promjenu na vratu. Novu kvržicu zato treba pregledati kod ljekara.

Ako su prisutne poteškoće sa gutanjem ili disanjem, kao i naglo povećanje otoka, potrebno je što prije potražiti medicinsku pomoć.

Kako se utvrđuje da li štitna žlijezda pravilno funkcioniše?

Samo prisustvo jednog ili više simptoma nije dovoljno da se utvrdi da postoji poremećaj rada štitne žlijezde.

Ljekar najprije razgovara sa pacijentom o simptomima i zdravstvenom stanju, a zatim se najčešće rade analize krvi kojima se provjeravaju vrijednosti hormona, prije svega TSH i tiroksina (T4).

U zavisnosti od rezultata, mogu biti potrebne i dodatne analize, ultrazvučni pregled ili drugi dijagnostički postupci.

Ukoliko imate više upornih simptoma, poput neobjašnjive promjene težine, stalnog umora, promjena u radu crijeva, osjetljivosti na temperaturu, lupanja srca ili promjena na vratu, razgovarajte sa ljekarom.

Rano otkrivanje poremećaja rada štitne žlijezde može pomoći u pravovremenom liječenju i sprečavanju mogućih komplikacija.