Temu.jpeg

Ista haljina na Temuu 24 KM, u BiH 90 KM: Kako kupci nasjedaju na lažna sniženja

Tragajući za ljetnom haljinom ili nekim drugim odjevnim predmetom, mnogi kupci su se bar jednom susreli sa „odličnom ponudom“ koja važi „još samo danas“. Primjer koji ilustruje problem je kupovina haljine navodno snižene 50 odsto – sa 179,99 KM na 89,99 KM. Kupac je uvjeren da je napravio dobar posao, a onda nekoliko minuta kasnije na društvenim mrežama vidi potpuno isti proizvod na platformi poput Temua za 24 KM, prenosi Buka.

Tada postaje jasno da „veliki popust“ možda nije bila prava ušteda, već proizvod koji je prethodno kupljen po znatno nižoj cijeni i potom preprodat uz veliku maržu.

Postavlja se pitanje da li pojedine prodavnice u BiH nabavljaju jeftinu robu sa internet platformi, a zatim je domaćim kupcima prodaju po višestruko većim cijenama. Dodatni problem predstavljaju oglasi u kojima se serijska roba predstavlja kao ručno rađena, jedinstvena ili dizajnerska, iako je u stvarnosti riječ o masovnoj proizvodnji.

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH potvrđuju da predstavljanje serijski proizvedene robe kao unikatne, autorske ili dizajnerske može predstavljati obmanjujuću poslovnu praksu.

Ipak, ističu da je veliki problem to što se ovakva prodaja često ne odvija preko registrovanih trgovaca, već putem profila fizičkih lica na društvenim mrežama.

Prema njihovim podacima, u desetinama ranijih pritužbi koje su se odnosile na slične slučajeve, žalbe uglavnom nisu bile upućene protiv registrovanih firmi, već protiv pojedinaca koji su prodavali robu putem interneta.

U takvim situacijama, navode iz Institucije, slučaj može preći iz oblasti zaštite potrošača u oblast moguće prevare, za šta su nadležni organi koji se bave visokotehnološkim kriminalom.

Lažna sniženja nisu dozvoljena

Prema važećim propisima u BiH, trgovac ne smije prikazivati sniženu cijenu uz znatno veću „staru cijenu“ ako ne može dokazati da je proizvod zaista ranije prodavan po toj cijeni.

Iz Institucije ombudsmana navode da registrovani trgovci danas rjeđe koriste ovakve prakse zbog pojačanog nadzora i saradnje sa inspekcijskim organima.

Ipak, problem je i dalje prisutan na društvenim mrežama, gdje se često pojavljuju oglasi sa ogromnim popustima i tvrdnjama koje nemaju stvarno pokriće.

Potrošači moraju provjeriti šta kupuju

Zakon o zaštiti potrošača propisuje da kupcu moraju biti dostupne jasne informacije o proizvodu – njegovom porijeklu, proizvođaču, sastavu, svojstvima i drugim važnim karakteristikama.

To znači da trgovac ne smije serijski proizveden proizvod predstavljati kao ručni rad ili unikatan artikal ako za takvu tvrdnju nema dokaz.

Potrošačima se savjetuje da prije kupovine provjere da li je prodavac registrovan, da li izdaje fiskalni račun, kakvi su uslovi povrata robe i da li su podaci o proizvodu jasno navedeni.

Ukoliko sumnjaju da su prevareni, važno je da sačuvaju sve dokaze – račun, prepisku sa prodavcem, fotografije oglasa, opis proizvoda i druge podatke koji mogu pokazati način na koji je roba predstavljena.

Kada se kupuje od registrovanog trgovca, potrošač ima znatno veću mogućnost zaštite svojih prava. Kod anonimnih prodavaca na društvenim mrežama, ostvarivanje prava je mnogo složenije.

Iz Institucije ombudsmana podsjećaju na pravilo koje godinama ističu: „Edukovan potrošač je zaštićen potrošač.“

Jer iza privlačnog oglasa, ogromnog popusta i „jedinstvenog“ proizvoda ponekad se može kriti samo dobro osmišljena prodajna strategija koja kupca na kraju košta mnogo više nego što je očekivao.