Varta.jpeg

Njemački proizvođač baterija „Varta“ ponovo se našao u ozbiljnim finansijskim problemima, a kompanija je pokrenula stečajni postupak. Vjerovnici žele izdvojiti poslovanje sa poznatim kućnim baterijama, dok bi preostala dva poslovna područja mogla završiti u stečaju.

Malo je brendova baterija toliko prepoznatljivo kao „Varta“. Bilo da je riječ o uređajima, svjetiljkama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz njemačkog Elvangena već decenijama nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.

Prema sopstvenim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 radnika, od kojih veliki broj radi u Elvangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je „Varta“ tada ostvarila prihod veći od 790 miliona evra, ali i gubitak od oko 64,5 miliona evra.

Pored poznatih kućnih baterija, kompanija proizvodi i mikrobaterije, koje se, između ostalog, koriste u slušnim aparatima, kao i sisteme za skladištenje energije za domaćinstva i industriju.

Fabrika u bavarskom Nerdlingenu, u kojoj radi oko 350 ljudi, trebalo bi da bude zatvorena ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, „Epl“ je odustao od saradnje kao najvažniji kupac ovog pogona, a novi veliki kupci nisu pronađeni.

„Varta“ do novembra još proizvodi dugmaste baterije za bežične slušalice američkog tehnološkog giganta, ali bi se one ubuduće najvjerovatnije nabavljale iz Azije.

Iz kompanije su kao glavne uzroke nove krize naveli značajno pogoršanje tržišnih uslova, slabiju potražnju, nepovoljna kretanja deviznih kurseva, ali i odluku ključnog kupca da prekine saradnju.

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka ne odnosi se samo na „Vartu AG“, matičnu kompaniju sa sjedištem u Elvangenu, već i na njene operativne jedinice „Varta Majkrobateri“, „Varta Majkro Prodakšn“ i „Varta Storadž“.

Najvažniji vjerovnici, među kojima su „Dojče banka“ i investicioni fondovi „RBC BluBej“, „Blantajer“ i „Vajtboks“, više ne vide održivo rješenje za cijelu kompaniju. Zbog toga žele da izdvoje poslovanje sa kućnim baterijama i za njega uspostave novu vlasničku strukturu.

Od 1887. godine do današnje krize

Počeci „Varte“, čije ime je sastavljeno od početnih slova njemačkog izraza koji označava prodaju, punjenje i popravku prenosivih akumulatora, sežu u 1887. godinu.

Već je istraživač Fridtjof Nansen tokom svoje polarne ekspedicije koristio „Vartine“ baterije.

Međutim, istorija kompanije ima i veoma mračnu stranicu. Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, u kontroverznom preuzimanju akcija tadašnje kompanije „AFA“, vlasnik postaje Ginter Kvant.

Porodica Kvant, danas poznata prije svega kao jedan od vlasnika „BMV-a“, veliki dio svog bogatstva stekla je tokom perioda nacističke Njemačke. U fabrikama akumulatora pod upravom Kvanta masovno su radili zatvorenici koncentracionih logora i ratni zarobljenici, koji su bili izloženi kiselinama, olovu i drugim opasnim materijama, praktično bez zaštite.

Nakon Drugog svjetskog rata Ginter Kvant je u procesu denacifikacije prošao relativno blago, dok je poslovanje kasnije preuzeo njegov sin Herbert Kvant.

Tek 2000. godine porodica je počela prodavati svoje akcije, u periodu kada je postalo jasno da su kompaniji potrebne velike investicije. „Varta“ je još tokom devedesetih godina zapala u krizu, nakon čega je podijeljena i postepeno rasprodavana.

Austrijanac Mihael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjeljenje za mikrobaterije i deset godina kasnije ga izveo na berzu.

U početku se činilo da je potez bio uspješan. Razvoj je podstakla naglo rastuća potražnja za punjivim litijum-jonskim baterijama, koje se koriste, između ostalog, u bežičnim slušalicama i pametnim satovima.

„Varta“ je 2019. godine ponovo kupila i odjeljenje za kućne baterije. Kompanija je za samo nekoliko godina gotovo učetvorostručila prihode.

Kako bi proširila proizvodnju, uloženi su milioni evra, ali su istovremeno preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električna vozila.

Prve ozbiljne pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je „Varta“ postala previše zavisna od jednog od svojih najvećih kupaca – „Epla“.

Nakon toga je došlo do usporavanja globalnog ekonomskog rasta i rasta inflacije, što je dodatno pogodilo tržište potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama je oslabila, dok su „Varti“ dodatne probleme stvarali konkurencija sa Dalekog istoka i poteškoće u lancima snabdijevanja.

Dodatni problem predstavljala je i „Vartina“ baterija za električne automobile, koja je ostala proizvod za relativno mali segment tržišta.

Namijenjena je hibridnim vozilima i može da skladišti relativno malu količinu električne energije. Ona skladišti energiju nastalu tokom vožnje, na primjer prilikom kočenja, koja se zatim koristi za pokretanje električnog motora koji pomaže motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Uprava „Varte“ je više puta tvrdila da postoji veliki broj zainteresovanih kupaca, ali je jedini javno poznati kupac u tom periodu bio „Porše“.

Operativni problemi, visoki dugovi i veliki gubici dodatno su pogoršali situaciju, pa je „Varta“ sve dublje tonula u krizu.

Zaposleni su najprije upućeni na skraćeno radno vrijeme, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i akcionara za loše stanje prvenstveno su krivili greške menadžmenta.

I sam Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora „Varte“, nedavno je priznao da su ciljevi bili postavljeni previsoko.

„Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju“, rekao je on, dodajući da je previše novca uloženo previše olako.

Ipak, poznavaoci industrije smatraju da „Varta“ i dalje ima potencijal.

Kompanija, između ostalog, radi na natrijum-jonskim baterijama, koje se smatraju jednom od tehnologija budućnosti. Na toj osnovi mogli bi se razviti veliki i održiviji sistemi za skladištenje energije u Evropi.

Problem je, međutim, što je za takvu budućnost potreban novac.

Prema podacima vjerovnika, „Varti“ je kratkoročno potrebno nekoliko desetina miliona evra kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će kompaniji biti potrebna u narednim godinama.