Nevesinjska puska.jpg

Srpski narod je na teži način i uz ogromne žrtve naučio da se sloboda ne dobija na tacni, nego se ona osvaja kako u ratu, tako i u miru, istakla je srpski član Predsjedništva Bih Željka Cvijanović.

Cvijanović je istakla da poštovanje i zahvalnost prema onima koji su za tu slobodu položili svoje živote ili dali dijelove svog tijela, najmanje je što im duguju institucije i građani Republike Srpske.

Ljubav prema otadžbini

U obraćanju na obilježavanju istorijskog događaja od republičkog značaja "Ustanci Srba u Hercegovini - Nevesinjske puške" u Nevesinju, u organizaciji odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Republike Srbije, Cvijanović je naglasila da se u Hercegovini istorija ne uči samo iz knjiga, nego se ona živi i prenosi sa koljena na koljeno i dodala da Hercegovci svoju prošlost pamte i kroz usmena predanja i narodne mudrosti koje sa ponosom nose gdje god da odu.

- Velika mi je čast što sam danas ovdje, kada obilježavamo 151 godinu od kako je hrabri srpski narod odlučio da preuzme stvar u svoje ruke i da se izbori za slobodu koja mu je vijekovima bila uskraćena. Nažalost, iako smo se nakon tog ustanka oslobodili jarma Otomanske imperije, naša borba za slobodu nikada nije prestala - rekla je Cvijanović, prenijela je Srna.

Ona je naglasila da su hrabri i časni Hercegovci u posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu još jednom pokazali svoju ljubav prema slobodi i otadžbini.

- Mitrovdanske ofanzive, i prva i druga, predstavljaju neke od najznačajnijih bitaka koje su omogućile opstanak Republike Srpske u kojoj danas, slobodno i ponosno, živimo i koju želimo ostaviti našim budućim generacijama.

Izazovi

- Danas se pred nama nalaze neki drugi izazovi. Hvala Bogu, umjesto puške naše oružje danas su diplomatija, posvećenost ekonomskom razvoju, jasan politički stav i predan rad na jačanju naših institucija kako bi obezbijedili da Republika Srpska bude sigurno mjesto za život svim generacijama koje dolaze iza nas - naglasila je Cvijanović.

Ona je rekla da ta borba nije laka i da su izazovi danas drugačiji nego što je to ranije bio slučaj.

- I zato se od nas, koji smo dobili povjerenje naroda da štitimo interese Republike Srpske i radimo na njenom razvoju, očekuje da na tom zadatku budemo mudri, strpljivi i racionalni. Od nas se očekuje da uvijek pažljivo slušamo šta nam to poručuje narod. Stoga je naša dužnost da ne iznevjerimo ideale utkane u Nevesinjsku pušku i Mitrovdansku ofanzivu, da tu slobodu koju su nam dali naši preci, slobodarski i pravdoljubivi narod Hercegovine i svih drugih dijelova Republike Srpske, pretočimo u našu prosperitetnu, stabilnu i sigurnu budućnost - ukazala je Cvijanović.

Zavjet

Naš zavjet je, kaže ona, da dokažemo da njihova borba nije uzaludna, da čuvamo naš identitet, našu tradiciju i institucije Republike Srpske, da ne odustajemo od naših vrijednosnih principa, naših običaja, našeg identiteta i naše tradicije.

- Za to su nam potrebni mir, stabilnost, upornost, i trajna ljubav, kako jednih za druge, tako i za ono što kao zajednica, dakle svi zajedno, predstavljamo - naglasila je Cvijanović.

Takođe, dodala je, treba istaći da Hercegovina nije samo čuvar naše tradicije ili podsjetnik na ideale koje ne smijemo iznevjeriti, već i jedan od najvažnijih stubova naše budućnosti i ekonomskog razvoja u cjelini.

Prema njenim riječima, potencijali koji se nalaze u cijelom ovom kraju - od poljoprivrede, energetike, turizma - predstavljaju ozbiljan temelj za dalje investicije i unapređenje ekonomskog položaja kako Nevesinja, tako i svih ostalih opština Hercegovine.

- Naš cilj je da vidimo Nevesinje i hercegovačke opštine kao mjesta u kojima mladi ostaju, gdje zasnivaju svoje porodice i gdje vide sigurnu perspektivu za svoju djecu - rekla je Cvijanović.

Ona je istakla da će institucije Republike Srpske nastaviti da ulažu u infrastrukturu, u lokalnu privredu i u projekte koji donose nova radna mjesta.

- Naš cilj je snažna, ekonomski nezavisna i stabilna Republika Srpska koja gradi mostove saradnje, ali koja čvrsto drži do svojih prava i svog identiteta. Dragi Nevesinjci i svi ostali Hercegovci, živimo u svijetu koji se brzo mijenja i u kojem vlada nepredvidljivost. Pred nama su novi globalni i regionalni izazovi. Mi ćemo kao narod i kao Republika lakše proći kroz te izazove ako razumijemo put kojim idemo i ako smo na tom putu okupljeni oko interesa Republike Srpske. U jedinstvu naroda i institucija leži snaga naše zajednice - naglasila je Cvijanović.

Odata pošta

Zvaničnici Republike Srpske i Srbije danas su u Krkovima kod Nevesinja položili vijence kod spomen-obilježja hercegovačkih ustanicima, povodom 151 godine od Nevesinjske puške, ustanaka srpskog naroda u Hercegovini.

Vijenac su u ime institucija Republike Srpske položili srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Vlade Savo Minić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić i delegacija predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama.

Kod spomen-obilježja ustanicima vijenac je u ime institucija Srbije položio državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić u pratnji generalnog konzula Srbije u Mostaru Vase Gujića i predstavnika Konzularne kancelarije Srbije u Trebinju.

Cvijeće su položili i potomci ustanika, kao i delegacije opštine Nevesinje i drugih hercegovačikih lokalnih zajednica, predstavnici grada Banjaluka, kao i Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, udruženja od javnog interesa proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, te NOR-a.

Prethodno je služen parastos hercegovačkim ustanicima.

Istorija

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna, 1941. godine, u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnje kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za dan ustanka protiv okupatora.

Obilježavanje 151 godine od Nevesinjske puške organizuju odbori vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.