PODGORICA – Politički dogovor o izmjenama Ustava Crne Gore, koji se priprema uz snažan pritisak evropskih struktura, otvorio je nove podjele unutar parlamentarne većine, jer, prema navodima medija, u paketu ustavnih promjena nema mjesta za ustavno pozicioniranje srpskog jezika.
Prema pisanju „Politike“, premijer Milojko Spajić, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić postigli su politički dogovor o prvom koraku ka izmjenama najvišeg pravnog akta, ali bez pitanja srpskog jezika, iako se ono smatra jednim od ključnih identitetskih pitanja za srpski narod u Crnoj Gori.
Prema istim izvorima, važnu ulogu u ovom procesu imao je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, koji je, kako se navodi, insistirao da se ustavne promjene ograniče na paket neophodan za nastavak evropskih integracija, bez otvaranja pitanja srpskog jezika.
Podgoričke „Vijesti“ objavile su da je nakon sastanka predstavnika vlasti i opozicije Delegacija Evropske unije saopštila da je riječ o koraku ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina.
Iz Delegacije EU navedeno je da su učesnici sastanka saglasni da pokrenu izmjene zakona iz oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, kao i da parlament formira posebnu radnu grupu koja će pratiti primjenu zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Takođe je najavljeno da će biti intenzivirani napori za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i nastavak dijaloga o izbornim reformama i imenovanjima koja zahtijevaju širu saglasnost u Skupštini Crne Gore.
Prema navodima „Vijesti“, glasanje o izmjenama Ustava neće biti održano 6. jula, već se očekuje tokom sedmice. Izvori tog lista različito tumače postignuti dogovor – jedni tvrde da je prihvaćen najveći dio opozicione platforme, dok drugi smatraju da nije ispunjeno ni 40 odsto njenih zahtjeva.
Za izmjenu Ustava potrebna je podrška 54 poslanika, dok parlamentarna većina raspolaže sa 47 glasova, što znači da bez dijela opozicije, prije svega Demokratske partije socijalista, nije moguće pokrenuti proces ustavnih promjena.
Prema ocjeni sagovornika „Politike“, to pokazuje da se u okviru evropskih integracija oblikuje novi politički dogovor u kojem su se na istoj strani našli Spajić, Đukanović i Mandić, dok su identitetska pitanja, uključujući status srpskog jezika, ostala van predloženih ustavnih izmjena.
Prema istim navodima, jedina stranka koja neće podržati izmjene Ustava ukoliko njima ne bude obuhvaćen srpski jezik jeste Demokratska narodna partija Milana Kneževića.
Iz DNP-a su i ranije poručivali da neće podržati ustavne izmjene ako se zanemari činjenica da je srpski jezik jezik najvećeg broja građana Crne Gore. U toj stranci smatraju da bi usvajanje izmjena bez tog pitanja predstavljalo nastavak politike identitetskog potiskivanja Srba.
Iako se u javnosti ustavne promjene predstavljaju kao tehnički uslov za nastavak evropskih integracija i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, izostavljanje pitanja srpskog jezika pokazuje da najosjetljivija identitetska pitanja ponovo ostaju izvan institucionalnog dogovora.
Šta Vi mislite o ovome?