Litija press 1.jpg

Srpska pravoslavna crkvena opština Trebinje, povodom 110 godina od stradanja Srba u Trebinju 1914-1916. godine, organizuje obnovljenu Vidovdansku litiju.

Vidovdanska litija se održavala do Drugog svjetskog rata kao spomen na postradale i obješene Srbe od 1914-1916. godine od strane austro-ugarske uprave.

Starješina Sabornog hrama Svetog preobraženja Gospodnjeg, protojerej-stavrofor Boris Banduka je danas ispred Spomen-kosturnice stradalim i obješenim Srbima u Podgljivlju, najavio da se nakon 110 godina od stradanja trebinjskih Srba obnavlja Vidovdanska litija, taj kosovsko-vidovdanski zavjet te da na taj način činimo spomen na ovo stradanje.

“Sama litija jeste molitveni hod ka Hristu i ka onoj žrtvi koju je Hristos za nas učinio, gdje nas je spasio od grijeha i smrti, a samim tim i molitveni spomen za sve postradale koji su išli tim Hristovim putem. Evo, nakon 110 godina od njihovog stradanja, želimo da izađemo iz te naše zatvorenosti, da od našeg Sabornog hrama Svetog Preobraženja Gospodnjeg krenemo molitvenim hodom, putem kojim su išli ti stradalnici. Da krenemo putem kojim je išao i prota Vidak Parežaninin, koji je zajedno sa svojim narodom ovdje u Trebinju obješen i sam postradao ali i za putem kojim je išao prota Stevan Pravica, koji je sve te ljude koji su bili obješeni, prethodno ispovjedio, pričestio i on je postradao na jedan drugi način. Ono što je važno jeste da ova litija bude nama kao jedno podsjećanje na njihovu žrtvu ali isto tako da bude naše svjedočanstvo vjere, vjere u živoga Boga, vjere koju su imali ti stradalnici, u tom svom stradanju, gdje su nedužni stradali samo zato što su pravoslavni Srbi”, naveo je Banduka.

On je istakao da će ovaj molitveni događaj početi u Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg, na Vidovdan, 28. juna, u 18 časova, gdje će biti služena večernja služba.

“Potom u 18 i 30 ćemo krenuti u litiji kroz grad do Spomen-kosturnice u groblju u Podgljivlju, gdje će biti parastos i pomen za sve nevino postradale naše Srbe. Služićemo pomen da se sjećamo kroz molitvu njih i da se molimo njima kao stradalnicima da se više nikada to ne ponovi ali da se molitvama Gospodu pomolimo za pokoj njihovih duša, a da se oni, takođe, mole za nas da nam Gospod da kreposti i snage da odolimo svim iskušenjima u ovome svijetu”, rekao je Banduka.

Dejan Škrivan, istoričar kaže da se u Spomen-kosturnici nalaze kosti 79 ljudi, najuglednijih Trebinjaca tog vremena, koji su stradali samo zato što su bili Srbi i elita naroda.

“Austro-ugarske okupatorske vlasti su smatrale da ako unište elitu da će obezglaviti cijeli narod. Ovdje govorimo o sveštenicima, učiteljima, trgovcima i drugim uglednim ljudima. Vidovdanske litije su spontano pokrenute nakon rata. Po podacima vidimo da je u litijama učestvovalo oko 7.000 ljudi, iako je u gradskom jezgru bilo oko 3000 stanovnika. Dakle, u njima nije učestvovalo samo stanovništvo grada nego svih okolnih mjesta. Posebno su bili brojni Zupčani i Lastvani kao najstradalnija mjesta u trebinjskom kraju u tom vremenu. Litije su 1941. prekinute, došla je nova okupacija, vlasti NDH su gasile sve što je srpsko, pismo jezik, običaje i tih Vidovdanskih litija, ne da nije bilo nego su nastali novi pokolji. Komunistričke vlasti 1945. godine nisu bile sklone da se to obnovi i mi danas ispravljamo nepravdu, ne samo prema žrvtama koje su sahranjene u Spomen- kosturnici nego prema svim našim precima koji su u tim litijama učestvovali”, naveo je on.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je rekao da je veoma važno da znamo šta se dešavalo našem narodu kroz istoriju. On je pozvao sve ljude iz Trebinja i okruženja da se pridruže Vidovdanskoj litiji.

“Pozivam sve Trebinjke i Trebinjce i ljude iz okruženja, pogotovo one čiji su preci i srodnici stradali u tom periodu, da nam se pridruže. Ne želimo da se inatimo, svetimo ali nikada ne smijemo i nećemo da zaboravimo šta se dešavalo u tom periodu. Takođe, da obnovimo sve spomenike, da ih održavamo. Mislim da čak taj materijalni dio nije toliko važan koliko je važno da budemo brojni na ovaj dan i da nastavimo sa Vidovdanskim litijama”, rekao je Ćurić.

Iz Srpske pravoslavne crkvene opštine Trebinje ističu da će se u litiji nositi samo crkveni barjaci i ikone pa svi oni koji budu željeli mogu iz svojih domova ponijeti ikonu, kako bi se dostojanstveno obilježio krsto-vaskrsni put svih nevino postradalih od Kosova do današnjih dana.