Kamere.jpeg

Automatsko prepoznavanje registarskih oznaka već godinama izaziva zabrinutost kod onih koji brinu o privatnosti, jer kamere uz put mogu zabilježiti gdje se vozilo kretalo, kada je prošlo određenom lokacijom i sa kojom tablicom.

Međutim, nova generacija takvih sistema ide korak dalje. Više se ne oslanja samo na registarsku oznaku, već pokušava da poveže vozilo sa digitalnim tragovima koje oko sebe emituju mobilni telefoni, slušalice, pametni satovi, privjesci za ključeve, senzori pritiska u gumama, RFID kartice, pa čak i čipovi kućnih ljubimaca, prenosi Buka.

Prema pisanju 404Media, kompanija Leonardo razvija sistem SignalTrace koji, uz klasično očitavanje tablica, može prikupljati identifikatore uređaja koji bežično komuniciraju putem Bluetootha, RFID-a i sličnih protokola.

Ideja je jednostavna, ali za mnoge i zabrinjavajuća. Jedan mobilni telefon sam po sebi ne znači mnogo, jer ih ima na milione, ali kombinacija telefona, bežičnih slušalica, pametnog sata, automobilskog sistema, senzora u gumama i registarske oznake može postati gotovo jedinstven digitalni otisak.

Takav sistem ne mora samo da prepozna automobil, već može da zaključi koji uređaji najčešće putuju zajedno. Ako se ista grupa signala ponavlja na različitim mjestima i u različito vrijeme, algoritam može povezati vozilo, vozača i predmete koje nosi sa sobom.

U teoriji, to može pomoći istražiteljima ako neko promijeni ili ukloni registarsku oznaku. U praksi, međutim, otvara se pitanje koliko daleko nadzor smije ići prije nego što prestane da prati automobil i počne da prati osobu.

Posebno je osjetljivo to što ovakvi senzori ne moraju biti postavljeni samo uz saobraćajnice. Prema dostupnim opisima, mogu se postavljati i na željezničkim stanicama, u tržnim centrima, na stadionima i drugim javnim prostorima.

Time tehnologija izlazi iz okvira klasične saobraćajne bezbjednosti i ulazi u mnogo šire područje praćenja kretanja ljudi.

Zagovornici tvrde da se prikupljaju signali koje uređaji ionako javno emituju i da se sistemi mogu koristiti u istragama teških krivičnih djela.

Kritičari, uključujući organizacije za digitalna prava u SAD, upozoravaju da se masovnim prikupljanjem podataka lako stvara baza kretanja ljudi koji nisu ni za šta osumnjičeni.

Problem više nije samo jedna kamera ili jedan podatak, već mogućnost da se veliki broj sitnih digitalnih tragova spoji u detaljnu sliku nečijeg života.

Iako je ovaj sistem za sada najavljen u SAD, za Evropu i BiH on trenutno više zvuči kao upozorenje nego kao svakodnevica. Ipak, pravac razvoja je jasan.

Automobil sve češće postaje samo jedna tačka u mreži uređaja koje ljudi nose, koriste i nehotice otkrivaju.

Nekada je bilo dovoljno sakriti lice ili promijeniti rutu. U novoj verziji nadzora, možda će biti dovoljno da isti telefon, iste slušalice i isti pametni sat ponovo prođu pored senzora.