BiH ponovo na sivoj listi: Građane čekaju skuplje i sporije transakcije

Bosna i Hercegovina ponovo se našla na „sivoj listi“ FATF-a, a ovaj put problem nije kratkotrajni propust, već rezultat godina ignorisanja upozorenja i odlaganja reformi.

Za razliku od perioda od 2015. do 2018. godine, kada su reforme usvajane pod međunarodnim pritiskom, sada je problem mnogo dublji i sistemski. Političke reakcije uglavnom se svode na prebacivanje odgovornosti sa jednog nivoa vlasti na drugi, uz tvrdnje da BiH nije jedina zemlja na ovoj listi, prenosi Buka.

Međutim, ekonomista Draško Aćimović za Buku kaže da poređenja sa zemljama poput Bugarske i Monaka ne stoje.

„Poređenja sa Bugarskom i Monakom su smiješna. Bugarska je sivu listu već faktički napustila, a Monako je primjer kako se sistem ozbiljno popravlja. Oni su nakon ulaska na listu pooštrili kontrolu do kraja“, rekao je Aćimović.

Prema njegovim riječima, u tim zemljama banke moraju znati ne samo odakle novac dolazi, već i njegovo tačno porijeklo — da li je zarađen, naslijeđen ili ostvaren kroz profit.

Dok Bugarska i Monako nakon ispunjavanja akcionih planova čekaju završne provjere za izlazak sa liste, BiH ponovo ostaje suočena sa međunarodnim finansijskim nadzorom.

Aćimović upozorava da se situacija iz 2016. godine ne može porediti sa današnjom, jer su se bankarski sistem i propisi u međuvremenu značajno promijenili.

„Današnja opravdanja političara su tragikomična. Kada kažu da je dobro što smo na sivoj, a ne na crnoj listi, to je kao da neko kaže da je dobro prošao jer je pogođen u stomak, a ne u srce“, poručio je on.

Posljedice će, kako navodi, osjetiti i građani i privreda. Transakcije bi mogle postati sporije i skuplje zbog dodatnih provjera, dok zemlja ulazi u period velikih promjena u evropskom finansijskom i administrativnom sistemu.

Aćimović podsjeća da u Evropi počinje primjena digitalnog evra, dok Evropska unija uvodi i eID novčanike, koji će omogućiti digitalno čuvanje ličnih dokumenata i elektronsku identifikaciju u različitim uslugama.

„To nije sistem za novac, nego za potvrdu identiteta. Ovakve promjene dodatno mijenjaju način funkcionisanja administracije i finansijskog sistema, što je veliki izazov za zemlju kao što je BiH, koja kasni u digitalnoj modernizaciji i svim mogućim reformama“, kaže Aćimović.

On dodaje da građani već osjećaju posljedice neusklađenosti sistema, posebno na granicama, te da dodatni izazov predstavljaju kriptovalute i kontrola javne potrošnje.

BiH je na probleme upozorena još krajem 2024. godine, kada je MONEYVAL ukazao na ozbiljne slabosti u borbi protiv pranja novca. U februaru 2025. godine zemlja je ušla u jednogodišnji nadzorni period FATF-a, uz jasnu poruku da će, ako nedostaci ne budu otklonjeni, uslijediti siva lista.

Ključni problemi su neusvajanje zakona na vrijeme, nepostojanje registra stvarnih vlasnika firmi, slab nadzor nad sektorima poput nekretnina i notara, nedovoljan broj istraga i presuda za pranje novca, kao i loša koordinacija institucija.

Kratkoročno, građani i firme mogu očekivati komplikovanije i skuplje bankarske transakcije. Srednjoročno, moguć je pad investicija i jači pritisak međunarodnih finansijskih institucija.

Dugoročno, ukoliko ne bude ozbiljnih reformi, BiH rizikuje još dublju finansijsku izolaciju.