DDK 1.jpg

Od ukupnog broja stanovnika Trebinja 5,2 odsto godišnje daruje krv, a više od dvije decenije sve doze krvi se prikupe dobrovoljnim nenamjeskim darivanjem.

„To je izuzetan nivo“, ocjenio je dr Dragan Šarenac, načelnik trebinjske Službe za transfuzijsku medicinu, nakon prijema kod gradonačelnika Trebinja, Mirka Ćurića povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi i šest decenija od osnivanja trebinjske transfuziološke službe.

„Davanje krvi nije medicinski, nego ljudski čin, odraz solidarnosti, saosjećanja i kolektivne odgovornosti. Za šest decenija nikada se nije desilo da je neko izgubio život zbog nedostatka krvi. Sadašnji rezultati trasirani su davne 1966. godine, kada je darovana prva doza krvi u Trebinju“, kaže Šarenac.

On dodaje da je iz godine u godinu sve više prikupljenih doza krvi, da će i ova godina, vjerovatno, biti rekordna, ali i više potreba.

„U posljednjih pet godina, nakon virusa korona, za oko 60 odsto je povećana potrošnja koncentrata eritrocita, kao najvažnije komponente krvi. Od otvaranja nove bolnice u Trebinju potrebe za krvi povećane su za oko 20 odsto u odnosu na lani. Ovo je veliki porast i izazov, pa i dalje moramo  raditi na animiranju novih davalaca krvi, da proširimo porodicu najhumanijih ljudi“, istako je dr Šarenac.

 On je podsjetio da je dobrovoljno davalaštvo krvi razvijeno i u drugim istočnohercegovačkim opštinama.

Prema riječima Branislava Špurana, potpredsjednika Društva dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje, niko u trebinjskoj bolnici nije podlegao zbog nedostatka krvi zahvaljujući ozbiljnom radu transfuziološke službe i dobrovoljnim davaocima.

„Najteži trenuci su bili 1. oktobra 1991. godine, kad je počeo rat, i kada je bio veliki broj ranjenika. Tada su kolone dobrovoljnih davalaca krvi došle u bolnicu da bi spasili ranjene drugove. U tom periodu su naši prijatelji iz Srbije i Crne Gore dolazili u Trebinje i nesebično darivali krv“, podsjetio je Špuran.

On je naveo da je važno da svaka akcija iznjedri bar jednog novog davaoca, jer je to budućnost davalaštva krvi.

„To moramo propagirati sopstvenim primjerom, da dobrovoljno davalaštvo krvi nije nikakav  bauk, jer i dalje samo čovjek može spasiti čovjeka, bez obzira na sve nove tehnologije“, istakao je Špuran.

Gradonačelnik Mirko Ćurić je, takođe, pozvao mlade ljude da se upišu u humaniste jer, kako kaže, ono čime se ponosimo u Trebinju  je dobrovoljno darivanje krvi.

„Gradska uprava će i ubuduće podržavati dobrovoljne davaoce krvi koji su na pravom putu, a njihovi zahtjevi su bili uvijek realni. Bože daj da ima što manje potebe za krvi, a ako je ima da ne fali“, poželio je on.

Prijemu u gradskoj upravi prisustvovali su i dobrovoljni davaoci krvi iz Srbije i Crne Gore.

Povodom šest decenija trebinjske transfuziologije i Svjetskog dana dobrovoljnih davlaca krvi danas je održana i akcija davanja krvi, a na spomen obilježje umrlim i poginulim davaocima krvi, ispred stare bolnice, položeno je cvijeće.

Cvijeće je položeno i na spomenik dr Persidi Kočišević, osnivaču trebinjske transfuziologije.

Program obilježavanja završava se svečanom akademijom od 13 časova u Kulturnom centru.