Oluja napravila haos u Sloveniji: Više od 400 intervencija vatrogasaca

Nevrijeme poharalo Sloveniju: Oštećeno više od 150 objekata, bez struje ostalo hiljade ljudi

Snažan vremenski front koji je u srijedu uveče, 10. juna, i tokom noći prešao preko Slovenije iza sebe je ostavio veliku materijalnu štetu, posebno na području Gorenjske, ali i u dijelovima Podravja, Štajerske i Koruške, prenose Nezavisne.

Olujno nevrijeme, praćeno jakim vjetrom, obilnom kišom i mjestimično gradom, oštetilo je više od 150 objekata i izazvalo više od 400 intervencija vatrogasaca, javljaju slovenački mediji.

Prema podacima Uprave za zaštitu i spasavanje, na terenu je intervenisala 161 vatrogasna jedinica, među kojima i sedam profesionalnih jedinica. Najviše intervencija zabilježeno je na području Ljubljane, Kranja i Celja.

Najveća šteta zabilježena je u opštini Komenda. Kako je za Radio Sloveniju naveo načelnik Jurij Kern, oštećen je veliki broj kuća, brojna stabla su oborena, a pojedini putevi bili su potpuno neprohodni.

Na nekim gazdinstvima uginule su i životinje, uglavnom živina. RTV Slovenija piše da je do jutra prijavljeno gotovo 130 slučajeva štete izazvane jakom kišom i orkanskim vjetrom.

Portal 24UR navodi da su Komenda i Cerklje na Gorenjskom među najteže pogođenim opštinama i da je na tom području oštećeno više od 130 objekata.

Prema podacima Elektro Ljubljane, koje prenosi 24UR, ujutro je bez električne energije bilo više od 2.200 korisnika, dok RTV Slovenija navodi da je tokom noći bez struje ostalo više od 1.500 korisnika na širem području Komende.

Direktor Uprave za zaštitu i spasavanje Leon Behin rekao je za TV Slovenija da su na pogođena područja poslati i veliki agregati za snabdijevanje škola, vrtića i drugih javnih ustanova električnom energijom, prenosi „Jutarnji list“.

Veliko pustošenje zabilježeno je i u opštini Cerklje na Gorenjskom. Načelnik Franc Čebulj izjavio je da u donjem dijelu naselja Zalog gotovo nema objekta bez oštećenja.

Vjetar je odnosio krovove, rušio starije privredne objekte i teško oštetio brojne kuće.

RTV Slovenija prenosi i njegove riječi o katastrofalnim posljedicama po poljoprivredu. Kukuruz, krompir, žitarice, kupus i povrće na pojedinim površinama potpuno su uništeni.

„Ovdje više ništa neće porasti“, upozorio je načelnik.

Pojas najjačeg nevremena bio je širok između 300 i 400 metara, a na pojedinim mjestima pao je toliko jak grad da su se stvorili nanosi visoki i do pola metra.

Predsjednik Vatrogasnog saveza Cerklja Marjan Luskovec izjavio je da je najgori dio nevremena trajao svega petnaestak minuta, ali je bio dovoljno snažan da ruši zidove i izbija prozore i vrata.

Snažan vjetar i obilne padavine izazvali su probleme i na području cijele opštine Kamnik. Najviše su pogođeni Duplica, gradsko jezgro, Šmarca i Tuhinjska dolina.

Poplavljena su dva školska objekta, ali su zaposleni tokom noći sanirali štetu, pa se nastava odvija bez većih poteškoća.

U Škofjoj Loki vatrogasci su intervenisali dvadesetak puta zbog poplavljenih podruma i oštećenih krovova.

Dok je Gorenjska bila na udaru orkanskog vjetra, u Podravini je najveće probleme izazvao grad.

Portal 24UR piše da je najviše stradalo područje Haloza, od Makola do Zavrča, kao i okolina Dornave, Gorišnice i Kidričeva. Do sada je evidentirano 45 intervencija, a vatrogasci su morali da saniraju petnaestak oštećenih krovova.

Velika šteta nastala je i u Infrastrukturnom centru Ptuj, koji posluje u okviru Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Voditelj Blaž Germšek upozorio je da je grad uništio veliki dio sjemenske proizvodnje autohtonih slovenačkih sorti povrća i ratarskih kultura, posebno bijelog luka koji je uskoro trebalo da bude spreman za berbu.

Zbog posljedica nevremena zatvoreni su brojni putevi na sjeveru zemlje, dok je željeznički saobraćaj između Kamnika i Ljubljane bio ozbiljno poremećen.

Problemi su zahvatili i Aerodrom Jože Pučnika, gdje je let iz egipatske Hurgade morao da bude preusmjeren u Beč.

Portal 24UR dodaje da je zbog posljedica nevremena zatvoren put Podlehnik – Rogatec u mjestu Žetale, dok su vatrogasci na području Celja i sjeverne Štajerske uklanjali brojna oborena stabla i sanirali oštećenu elektroenergetsku infrastrukturu.

Prema podacima Agencije za životnu sredinu Slovenije, najviše padavina palo je na sjeveru zemlje.

Na Voglu je izmjeren čak 121 milimetar kiše, dok je u Bohinjskoj Češnjici palo 98 milimetara. Najjači udar vjetra u nizijskim područjima zabilježen je na Aerodromu Brnik i iznosio je 102 kilometra na čas.

Meteorolog Andrej Velkavrih rekao je za Val 202 da posljednjih godina gotovo svaki ljetni front izaziva strah od ozbiljnog nevremena.

On je najavio i dolazak novog hladnog fronta između nedjelje i ponedjeljka, ali on, prema sadašnjim prognozama, ne bi trebalo da bude toliko intenzivan kao ovaj koji je pogodio veliki dio Slovenije.