Muzej hielxa.jpeg

Stručnjaci poručuju: Zavičajni muzej u Bileći je „klinika“ identiteta koju moramo vratiti u život

Rekonstrukcija Zavičajnog muzeja u Bileći nije samo građevinski poduhvat, već moralna i profesionalna obaveza prema kulturnom nasljeđu Hercegovine. Na predavanju održanom u Muzeju Hercegovine u Trebinju, vodeći stručnjaci iz oblasti arhitekture i istorije umjetnosti istakli su da ovo zdanje, iako trenutno devastirano, predstavlja vrhunsko autorsko djelo koje zaslužuje poseban tretman.

Ključni stavovi stručnjaka:

• Biljana Jotić (istoričarka umjetnosti): Naglašava da se zgrada muzeja mora posmatrati kao izolovano arhitektonsko djelo sa jasnim stvaralačkim principima. Njegova devastacija ne umanjuje njegovu vrijednost kao predmeta arhitektonske istoriografije.

• Prof. Ivan Rašković (Arhitektonski fakultet Beograd): Muzeje naziva „klinikama teritorije“. Oni nisu samo skladišta starina, već mjesta gdje se „dijagnostikuje“ prošlost i čuva zdravi identitet zajednice. Sve zavisi od dobre organizacije i jasno koncipirane ideje.

• Prof. Jelena Ivanović Vojvodić (arhitekta): Podsjeća da je objekat djelo veoma poznatog arhitekte, što predstavlja čast, ali i obavezu. Svaka nova intervencija mora biti u skladu sa strogim konzervatorskim uslovima kako bi se sačuvala autentičnost.

Šta buduća rekonstrukcija donosi Bileći?

1. Očuvanje autentičnosti: Pažljiva adaptacija bez narušavanja prvobitnog arhitektonskog izraza.

2. Nova funkcija: Objekat neće biti samo spomenik, već živ dio kulturnog prostora relevantan za nove generacije.

3. Turistički potencijal: Muzej kao centralna tačka koja prikuplja i predstavlja specifičnosti bilećkog kraja.