Cvjetna nedelja.jpeg

U ponedjeljak pravoslavni vjernici ulaze u šestu sedmicu Vaskršnjeg posta – Cvjetnu nedjelju, koja ima poseban duhovni značaj kao uvod u Strasnu sedmicu, period Hristovog stradanja pred Vaskrs.

Cvjetna nedjelja obilježava se u znak sjećanja na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, kada su ga narod i djeca dočekali mašući palminim grančicama i cvijećem, uz poklike „Osana Sinu Davidovom“.

U našim krajevima, umjesto palmi, u crkvu se donose grančice vrbe, koje se osvećuju i čuvaju u domovima tokom godine kao simbol blagoslova i zaštite.

Prema narodnim vjerovanjima, osvećene vrbove grančice donose zdravlje, mir i napredak, a često se vezuju i za želje i nove početke.

Iako je praznik obilježen radošću, Cvjetna nedjelja ostaje dio posta, ali sa olakšicama u ishrani, jer je dozvoljeno konzumiranje ribe, kao i na Lazarevu subotu, dan koji joj prethodi.

Običaj je da se tog dana domovi ukrašavaju cvijećem i vrbovim grančicama, koje se stavljaju uz ikone, kao simbol zaštite od bolesti i nesreće.

Ova nedjelja ima snažnu duhovnu poruku, pozivajući vjernike na smirenje, pokajanje i unutrašnje pročišćenje kao pripremu za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.