Svijet u energetskom šoku: Pušta se rekordnih 400 miliona barela nafte

Desetine zemalja dogovorile su se da iz svojih hitnih rezervi puste rekordnu količinu nafte kako bi ublažile nestašice u snabdijevanju i nagli rast cijena na globalnom tržištu.

Sve 32 članice Međunarodne agencije za energiju (IEA), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i brojne najrazvijenije zemlje svijeta, oslobodiće oko 400 miliona barela nafte kako bi se izborile sa izazovima koje ova organizacija opisuje kao „bez presedana po obimu“.

Do ovakve odluke došlo je nakon što je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom doveo do ozbiljnih poremećaja u transportu nafte kroz Ormuški moreuz, kojim se inače prevozi oko 25 odsto svjetskih zaliha nafte.

Zbog sukoba je izvoz nafte kroz ovaj strateški prolaz gotovo stao, a proizvodnja u regionu značajno je opala.

Cijena nafte u međuvremenu je porasla za gotovo četvrtinu u odnosu na period prije početka rata, dok stručnjaci upozoravaju da bi potez IEA mogao biti samo kratkoročno rješenje.

Količina nafte koja će biti puštena na tržište više je nego dvostruko veća od prethodnog rekorda iz 2022. godine, kada su članice IEA oslobađale rezerve nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, ova količina predstavlja tek tri do četiri dana globalne potrošnje ili otprilike dvonedjeljnu količinu nafte koja se inače transportuje kroz Ormuški moreuz.

Članice i pridružene države IEA učestvuju sa oko dvije trećine svjetske proizvodnje energije i gotovo 80 odsto globalne potrošnje.

Zemlje članice obavezne su da održavaju rezerve nafte koje pokrivaju najmanje 90 dana nacionalne potrošnje u slučaju globalnih poremećaja na tržištu.

Ukupno, države raspolažu sa više od 1,2 milijarde barela u hitnim rezervama, uz dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha koje kompanije drže po nalogu vlada.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da oslobađanje trećine ovih zaliha nije mjera koja se može često ponavljati.

Nafta nije skladištena na jednom mjestu, već se nalazi u terminalima i rafinerijama širom svijeta, gdje je čuvaju kompanije poput „Šela“ i „Bi-Pija“.

Kada se rezerve puste na tržište, to ne znači da će se odjednom pojaviti ogromne količine nove nafte, već da će proizvođači učiniti više nafte dostupnom rafinerijama.

Energetski analitičari upozoravaju i na nedostatak kapaciteta za preradu, što dodatno komplikuje situaciju.

Bivši šef strategije kompanije BP Nik Batler ističe da se ovaj potez ne može ponavljati beskonačno.

„Jednom kada ih pustite, te rezerve više ne postoje“, upozorio je Batler.

Energetski analitičar kompanije Rystad Energy Horhe Leon naveo je da oslobađanje rezervi pomaže, ali ne može u potpunosti nadoknaditi poremećaj na tržištu.

U međuvremenu, izvršni direktor IEA Fatih Birol upozorio je da ova odluka neće pomoći globalnom tržištu gasa, koje je, kako je rekao, „veoma izazovno“.

On je naveo da postoji vrlo malo opcija za nadoknadu pada od oko 20 odsto u snabdijevanju tečnim prirodnim gasom izazvanog sukobom.

Referentna cijena tečnog prirodnog gasa u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je za oko 70 odsto od početka sukoba, iako je i dalje ispod nivoa zabilježenih nakon rata Rusije i Ukrajine.

Britanski ministar energetike Ed Miliband poručio je da Ujedinjeno Kraljevstvo sarađuje sa međunarodnim saveznicima kako bi se ublažili poremećaji na tržištu nafte.