Rafinerija brod.jpeg

Rafinerija Brod na korak od milijardu KM gubitka, proizvodnja i dalje stoji.

Rafinerija nafte u Brodu suočava se sa sve težom finansijskom situacijom, jer je akumulirani gubitak kompanije dostigao 963 miliona KM, dok se broj zaposlenih iz godine u godinu smanjuje.

Kada je prije dvije decenije rafinerija prodata ruskim partnerima, tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je to „najbolje moguće rješenje“, uz najave da će postrojenja dostići proizvodnju od 4,2 miliona tona nafte godišnje.

Međutim, proizvodnja nikada nije dostigla planirane kapacitete, a finansijski izvještaji pokazuju da je kompanija godinama poslovala sa gubicima.

Prema podacima za 2025. godinu, rafinerija je ostvarila prihod od oko 65 miliona KM, dok su rashodi premašili 143 miliona maraka. Sa novim minusom, ukupan akumulirani gubitak približio se iznosu od jedne milijarde KM.

Finansijske probleme dodatno je produbio požar koji je izbio u rafineriji 2018. godine, a čije okolnosti nikada nisu u potpunosti razjašnjene.

Iako je ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić 2019. godine u Narodnoj skupštini naveo da ruski partneri ostaju i da će uskoro početi remont postrojenja, pet godina kasnije proizvodnja nije obnovljena.

Istovremeno, broj zaposlenih u rafineriji kontinuirano opada. Dok je 2018. godine u ovom preduzeću radilo 920 radnika, 2024. godine broj je pao na 649, a danas ih je 533. Samo tokom prošle godine kompaniju je napustilo 116 radnika.

Poslanica PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Mira Pekić navela je da je ugovor o prodaji rafinerije od početka bio nedostupan javnosti i postavila pitanje da li je njime predviđena mogućnost prestanka proizvodnje nakon dvadeset godina.

S druge strane, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da nema šta da komentariše u vezi sa ovom temom, dok iz uprave rafinerije na upite o budućnosti kompanije uglavnom upućuju na informacije objavljene na internet stranici Banjalučke berze.

U javnosti se spominju mogući projekti izgradnje gasne elektrane i postrojenja za reciklažu plastike na prostoru rafinerije, ali ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da su takve investicije trenutno daleko od realizacije.

Prema njegovim procjenama, za takve projekte bilo bi potrebno između 150 i 300 miliona evra, a izvor finansiranja za sada nije poznat.

On smatra da će u narednih nekoliko godina rafinerija vjerovatno nastaviti da funkcioniše uglavnom kao skladišni prostor, dok bi ozbiljnija industrijska proizvodnja mogla ostati na čekanju.