Rast cijena 1.jpeg

Svijet bi ponovo mogao osjetiti rast cijena hrane: FAO upozorava na novi trend.

Svjetske cijene hrane ponovo su porasle u februaru, čime je prekinut petomjesečni trend pada, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Prema najnovijem izvještaju FAO-a, indeks cijena hrane u februaru je u prosjeku iznosio 125,3 boda, što je za 0,9 odsto više u odnosu na januar. Ipak, ovaj pokazatelj je i dalje približno jedan odsto niži u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Povećanje cijena najviše je uzrokovano rastom cijena žitarica, prije svega pšenice, kao i poskupljenjem biljnih ulja i pojedinih vrsta mesa. Ovaj rast nadmašio je pad cijena mliječnih proizvoda i šećera.

FAO navodi da su cijene pšenice porasle zbog nepovoljnih vremenskih uslova u pojedinim dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ali i zbog poremećaja u logistici u Rusiji i crnomorskom regionu, koji predstavlja jedno od ključnih izvoznih područja žitarica za evropsko tržište, uključujući i jugoistočnu Evropu.

Istovremeno su međunarodne cijene krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, blago povećane, dok je indeks cijena riže porastao za 0,4 odsto, što se dovodi u vezu sa stabilnom globalnom potražnjom za sortama basmati i japonika.

Značajan rast zabilježen je i kod biljnih ulja, čiji je indeks povećan za 3,3 odsto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.

Rast cijena zabilježen je i na tržištu mesa, gdje je indeks povećan za 0,8 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je kod goveđeg i ovčijeg mesa zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa imale blaži rast.

S druge strane, cijene mliječnih proizvoda smanjene su za 1,2 odsto, uglavnom zbog pada cijena sira. Još veći pad zabilježen je kod šećera, čiji je indeks u februaru manji za 4,1 odsto u odnosu na januar, a čak 27,3 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine.

FAO u izvještaju procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini mogla biti manja za oko tri odsto i iznositi približno 810 miliona tona. Razlog za to je manje interesovanje poljoprivrednika za sjetvu u nekim od najvećih proizvodnih regiona, uključujući Evropsku uniju, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, povoljni izgledi za proizvodnju pšenice i dalje postoje u pojedinim velikim poljoprivrednim zemljama kao što su Indija, Pakistan i Kina.

Prema procjenama FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla bi dostići rekordnih 3,029 milijardi tona, dok se očekuje da će svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 iznositi oko 2,943 milijarde tona.

Istovremeno se procjenjuje da bi globalne zalihe žitarica mogle porasti na 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 odsto.

FAO takođe upozorava da bi eventualna eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno uticati na globalno tržište hrane, jer bi rast cijena energenata i đubriva mogao povećati troškove proizvodnje i transporta, što bi se na kraju moglo odraziti i na cijene hrane širom svijeta.

Tagovi: cijene hrane, FAO, svjetsko tržište