Tajne izbornog sistema: Ko zapravo kontroliše izvorni kod?

Nove izborne tehnologije prate brojne nejasnoće uoči narednih izbora.

Iako se uvođenje novih tehnologija u izborni proces predstavlja kao izvjesno, brojna pitanja u vezi sa njihovom primjenom i dalje su bez konkretnih odgovora, a ključne nedoumice odnose se na tehničke, pravne i bezbjednosne aspekte sistema.

Među otvorenim pitanjima su kako će izgledati glasački listići sa stotinama kandidata, da li je elektronsko brojanje moguće bez izmjena Izbornog zakona BiH, ko i pod kojim uslovima može tražiti ponovno brojanje, na koji način će se utvrđivati važeći i nevažeći listići, te ko kontroliše izvorni kod sistema i njegovu bezbjednost.

Primjera radi, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo sa nekoliko stotina imena teško je obraditi klasičnim skenerima. Uređaj prilagođen sadašnjem formatu morao bi biti znatno većih dimenzija, ili bi listić formata A4 morao biti dužine i do jednog metra.

„Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno problem u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera“, rekao je ranije na sjednici CIK-a Željko Bakalar, član CIK-a.

Postojećim Izbornim zakonom propisano je da se glasovi broje ručno, a odredbe o elektronskom brojanju ne postoje. Zbog toga je CIK još u oktobru prošle godine Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena zakona, ali ta inicijativa nije razmatrana.

U predloženim izmjenama navedeno je da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater, pod nadzorom predsjednika biračkog odbora, štampa u tri primjerka završne izvještaje o procesu skeniranja i automatskog brojanja. Izvještaji bi sadržavali ukupan broj iskorišćenih listića, broj nevažećih i važećih listića, kao i broj glasova po političkom subjektu i kandidatu na svim nivoima vlasti.

CIK je ukazao i na to da važeći zakon ne definiše ko i kada može zatražiti ponovno brojanje u slučaju elektronske obrade glasova.

Dodatna pitanja odnose se na utvrđivanje valjanosti listića. Zakon jasno propisuje kada je listić nevažeći, ali u praksi skeneri ne prepoznaju sve situacije.

„Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan“, izjavio je ranije za „Nezavisne novine“ Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.

Poseban izazov predstavlja i izvorni kod sistema koji kontroliše kompletan izborni proces. Ukoliko je kod u vlasništvu kompanija koje učestvuju na tenderu, postavlja se pitanje bezbjednosti, dok nezvanične informacije ukazuju da CIK nema dovoljno kadrovskih i tehničkih kapaciteta da samostalno upravlja i razvija taj sistem.

O uvođenju novih tehnologija govori se već godinama. Visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH kojima je omogućeno uvođenje novih tehnologija, a kasnijom odlukom obezbijeđeno je 112,5 miliona KM za tu namjenu, nakon čega je CIK raspisao tender.

Tender je raspisan prošle godine, ponude su otvorene 2. februara, ali najpovoljniji ponuđač još nije izabran. Iz CIK-a je saopšteno da komisija pregleda pristigle ponude, nakon čega će biti donesena odluka. Prema nezvaničnim informacijama, nakon izbora ponuđača mogu se očekivati žalbe, zbog čega se sve češće dovodi u pitanje mogućnost da izbori 2026. godine budu održani uz primjenu novih tehnologija.

Na tender su pristigle četiri ponude. Kompanija „Provis“ iz Bijeljine ponudila je izvođenje posla za 104.110.500 KM plus PDV, sa rokom isporuke od 180 dana i produženom garancijom od pet godina. Grupa ponuđača predvođena kompanijom „Planet Soft“ iz Banjaluke dostavila je ponudu u iznosu od 57.707.261 KM, sa rokom isporuke od 90 dana i garancijom od pet godina. „Artko grup“ iz Sarajeva ponudila je cijenu od 79.791.281 KM bez PDV-a, uz rok isporuke od 170 dana i garanciju od pet godina. Kompanija „Smartmatik“ iz Sarajeva dostavila je ponudu od 82,8 miliona KM bez PDV-a, sa rokom isporuke od 139 dana, uz popust od 8,2 miliona KM, čime ukupna cijena iznosi 74,5 miliona KM.