Luzcki srbi.jpeg

Putopis o Lužičkim Srbima: Zapadnoslovenski narod koji i danas živi u Njemačkoj

BANJALUKA – Lužički Srbi, poznati i kao Sjeverni Srbi, predstavljaju stari zapadnoslovenski narod koji danas živi na sjeveroistoku Njemačke, uglavnom u pokrajinama Saksoniji i Brandenburgu. O njihovoj istoriji, porijeklu i kulturnom nasljeđu piše Ivan Andrejić u svom najnovijem putopisu, u kojem predstavlja ovaj dio Evrope i mjesta koja privlače pažnju turista i istraživača.

Oblast u kojoj žive Lužički Srbi od kasne antike poznata je kao Lužica, odnosno Sorbenland ili „zemlja Srba“. Nekada brojan savez slovenskih plemena na području današnje Njemačke, ovaj narod danas broji nešto više od 105.000 pripadnika. Uprkos tome, navodi se da više od 90 odsto geografskih naziva rijeka, gradova i jezera u Saksoniji, Brandenburgu, Pomeraniji i drugim dijelovima sjevera i istoka Njemačke ima slovensko porijeklo.

Porijeklo Lužičkih Srba i dalje predstavlja predmet naučnih rasprava. Prema jednoj teoriji, Srbi su se u kasnoj antici doselili iz zajedničke postojbine između današnje Rusije i Ukrajine, dok druga teorija tvrdi da su oduvijek živjeli na tim prostorima i da je upravo ta oblast njihova praotadžbina. Ovu tezu, između ostalog, povezuju sa djelom vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita „O upravljanju državom“, u kojem se pominje porijeklo balkanskih Srba.

Ovu legendu potvrđuje i Porfirogenit, koji smatra da su balkanski Srbi potomci jednog od sinova kneza Dervana. Zabilježio je da se narod naselio na prostorima Neretve, Zahumlja, Trebinja, ali posebno u Zetskoj dolini i današnjim crnogorskim Brdima, te da su Lužički Srbi, prema toj teoriji, postavili temelje buduće srpske države.

U istorijskim izvorima navodi se da je savez Venda, odnosno Srba i drugih slovenskih naroda, nekada vladao ovim područjem i imao više utvrđenih gradova, uključujući Stargrad i Libek, kao i nekadašnju luku Vinetu na Baltičkom moru, od koje danas nema tragova. Među Lužičkim Srbima očuvana je i legenda o podjeli sinova kneza Dervana, prema kojoj je jedan dio naroda ostao na sjeveru Evrope, dok se drugi preselio na jug.

Među poznatim ličnostima lužičkog porijekla pominje se srpski general iz Prvog svjetskog rata Pavle Jurišić Šturm, a pojedini istoričari ističu i da je ruska carica Katarina Velika rođena u oblasti koja se dovodi u vezu sa Lužičkim Srbima.

Danas ova oblast ima brojne kulturno-istorijske spomenike i turističke destinacije. Među njima se izdvaja Bautcen, odnosno nekadašnji Budušin, koji se smatra prijestonicom Lužice i polaznom tačkom za obilazak okolnih mjesta. Navodi se da ovaj dio Njemačke nije masovno turistički posjećen, te da su troškovi boravka i ishrane znatno niži u odnosu na druge njemačke regije.