Nevesinje skijanje2.jpeg

Nevesinje je još prije Drugog svjetskog rata imalo skijaški klub, prvi u Hercegovini. Sniježni obronci Veleža izvukli su iz grada prve organizovane skijaške družine 1933. godine, kada je ovaj planinski sport počeo da se razvija među Nevesinjcima. Predsjednik kluba bio je katastarski inspektor Jaromir Marašek, a entuzijazam osnivača i članova doveo je do toga da Nevesinje ubrzo postane centar skijanja u ovom dijelu Hercegovine.

U Nevesinju je održano i prvo skijaško takmičenje na prostorima Hercegovine, na stazama dužine 12 i 18 kilometara. O ovom događaju detaljno je izvještavao dnevnik „Jugoslovenska pošta“ pod naslovom „Velike smučarske utakmice u Nevesinju“, opisujući trke održane 17. februara 1935. godine.

Nevesinje skijanje1.jpeg

Toga dana nevesinjsko smučarsko udruženje priredilo je prve smučarske trke u Nevesinju i cijeloj Hercegovini. Trke su održane na dvije staze – od 12 i 18 kilometara, a u obje je učestvovalo po deset takmičara. Start je bio ispred Spomenika slobode u 13 časova, ali je već od podneva prostor bio ispunjen građanima. Staro i mlado izašlo je da vidi prve smučarske trke u čitavoj Hercegovini, a ogromno interesovanje pokazalo je koliko je ovaj sport brzo zaživio u gradu.

Smučarsko društvo, osnovano godinu ranije, u kratkom roku je napredovalo i brojalo je više od 100 članova. Raspolagalo je velikim brojem smučki, što je omogućavalo početnicima da se uključe u ovaj zdrav i atraktivan sport. Iako staza nije bila podesna – prolazila je kroz šumovite i teško prohodne predjele – a vremenski uslovi bili nepovoljni zbog juga, mekog snijega i jakog sunca, postignuta vremena ocijenjena su kao odlična.

Na stazi od 18 kilometara prvo mjesto osvojio je kapetan Obradović, sa vremenom od 1 sat i 50 minuta, dok je na stazi od 12 kilometara pobijedio Milan Lekić, sa vremenom od 1 sat i 30 minuta. Zbog uslova na stazi, takmičari su se gotovo cijelom dužinom morali oslanjati na štapove, jer nije bilo prostora za brzu i slobodnu vožnju.

Dok su takmičari bili na stazi, među građanima je vladala velika neizvjesnost. Obližnja brda sa kojih se mogao pratiti dolazak takmičara bila su prepuna svijeta, a svaki prolazak kroz grad burno je pozdravljan. Iako je organizacija trka bila dobra, na kraju je došlo do zabune jer staza od 12 kilometara nije bila dovoljno obilježena, pa su pojedini takmičari skrenuli sa puta. Ipak, žiri nije uvažio primjedbe prije dodjele nagrada.

Ovi događaji svjedoče da je Nevesinje već tridesetih godina prošlog vijeka imalo snažnu sportsku tradiciju i da su sniježne padine Veleža bile mjesto gdje je postavljen temelj hercegovačkog skijanja.